Stoltenberg nije rekao da su zalihe oružja NATO-a na nuli

568

Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, govorio je početkom septembra na zajedničkoj sjednici u Evropskom parlamentu. Fokus njegovog obraćanja bio je na ratu u Ukrajini i na pomoći koju zapadni partneri šalju Kijevu. Tom prilikom je poručio da je sada, više nego ikada prije, potrebna saradnja NATO-a i EU zbog, kako kaže, najbrutalnijeg i najvećeg rata koji je viđen u Evropi od Drugog svjetskog rata.  

Stoltenbergovi nastupi često budu propraćeni dezinformacijama, pa je tako i ovog puta.  

Na društvenim mrežama kruži isječak njegovog obraćanja od sedmog septembra, a u opisu se navodi:  

NATO SE RASPADA 
Stoltenberg: Zalihe oružja NATO snaga su na nuli… 

Autor objave je uspio da izuzme Stoltenbergove riječi iz konteksta. Kako na gorepomenutom snimku, tako i na kompletnom videu i u transkriptu njegovog govora na sajtu NATO-a, može se provjeriti da je on zapravo rekao:  

“Prošle jeseni ili prošlog ljeta shvatili smo da će ovo biti iscrpljujući rat. Tada proizvodnja postaje izuzetno važna. U početku smo iscrpljivali naše zalihe da bismo pružili podršku Ukrajini. Ali naše zalihe nijesu dovoljno velike. Dakle, moramo da povećamo proizvodnju. Realnost je da naši proizvodni kapaciteti nijesu veliki koliko bi trebalo da budu. To je razlog zašto sada vidimo dobar napredak u novim investicijama i većoj proizvodnji širom Alijanse u EU i NATO zemljama koje nisu članice EU.” 

Ni u jednom momentu Stoltenberg nije rekao da su zalihe NATO oružja na nuli. Govorio je o tome da su se zalihe trošile, kao i da je zadovoljan što su članice uložile dodatna sredstva kako bi se one nadomjestile. 

Zbog očiglednih nedosljednosti u spornoj objavi, ona dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.  

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica. 

In this article