U delikatnoj društveno-političkoj situaciji, kakva je trenutno u Crnoj Gori, šira javnost prati sve aktivnosti predstavnika političkih partija, poteze Vlade, nerijetko pokušavajući da predvidi njihove buduće odluke.
Primjer za to je objava na Fejsbuku u kojoj je predstavljena tvrdnja je Demokratska Crna Gora „prikriveni“ jedan od inicijatora koji žele da pokrenu izglasavanje nepovjerenja aktuelnoj Vladi.
Naime, u postu objavljen 5. avgusta, navodi se da visoki funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije, Socijaldemokrate i Demokratske Crne Gore (DCG) sarađuju u cilju izglasavanja nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića:
Objavu prate fotografije razgovora poslanika Demokrata i DPS-a u skupštinskim klupama kao i fotografija sa prijema na kojoj vidimo predsjednika Demokrata Aleksu Bečića i poslanicu SDP-a Draginju Vuksanović. Dodati su i naslovi izjava funkcionera SDP-a Adnana Strikovića u kojoj je on rekao da će SDP ovu Vladu učiniti najkraćom u istoriji, kao i izjava generalnog sekretara Demokrata Borisa Bogdanovića u kojoj on navodi da aktuelna Vlada mora biti Vlada sa najkraćim mandatom.
Profil sa kojeg je podijeljen ovaj post pripada Josifu Lalatoviću, na čijem je profilu navedeno da je redovni profesor Univerziteta Crne Gore (UCG). Pretragom njegovog imena i prezimena na sajtu UCG-a, kao i na internet pretraživaču nije moguće potvrditi validnost ove informacije. Digitalni forenzički centar je, u okviru analize Fejsbuk stranica političkih partija, ovaj profil označio kao lažni.
Kako se navodi u saopštenju DFC-a, analiza objavljena u februaru sprovedena je u cilju identifikovanja koordinisanog neautentičnog ponašanja na stranicama koje ima za cilj promovisanje određenih politika, te vršenja uticaja na javno mnjenje.
Zbog odluke Vlade da potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom 3. avgusta, 36 poslanika koji predstavljaju DPS, SDP, SD, Liberalnu partiju (LP) i Demokratsku uniju Albanaca (DUA) predali su u skupštinsku proceduru Prijedlog o izglasavanju nepovjerenja.
Temeljni ugovor mjesecima unazad u Crnoj Gori i regionu predstavlja krucijalno pitanje, a politički akteri su imali različite stavove o odluci da li bi Vlada trebalo da potpiše taj dokument i ishodima takve odluke.
Bitno je naglasiti da je izjava Strikovića objavljena na portalu Pobjeda 6. jula, kao i izjava Bogdanovića na Kolektivu a predstavljaju reagovanje na izjavu premijera Dritana Abazovića je uputio direktne kritike na rad djelovanja visokih funkcionera SDP-a, Raška Konjevića i Ranka Krivokapiča.
Abazović je, u izjavi za medije, rekao da je Temeljni ugovor pandan za određene funkcionere, ne navodeći na koga konkretno misli:
Striković je, prema navodima Pobjede, na Fejsbuku reagovao na izjavu premijera Dritana Abazovića da mu „ne pada na pamet da padne pod pritisak grupice ekstremista unutar Vlade, ili grupice ekstremista koji, zbog toga što su prestale državne apanaže, pokušavaju Crnu Goru da vrate u devedesete”.
U toj medijskoj objavi, Striković je potvrdio stav koji je njegova partija zauzela u vezi potpisivanja Temeljnog ugovora, te djelovanja trenutne izvršne vlasti.
Istog dana je Bogdanović, kometarišući izjavu premijera Abazovića na račun pojedinih kolega iz Vlade, kazao da 43. Vlada nema legitimitet, te da bi trebalo i da završi svoj mandat u što kraćem roku navodeći kako „predsjednik nelegitimne Vlade čašćava članove Vlade i najbliže saradnike raznim kvalifikacijama.
Iako su u objavi na Fejsbuku prikazani poslanici političkih partija sa suprostavljenim stavovima o ključnim pitanjima kako međusobno komuniciraju, te izjave poslanika saglasnih da bi mandat Vlade trebalo što prije da se završi, ne postoji dokaz da Demokratska Crna Gora „stoji“ iza inicijativu za izglasavanje nepovjerenja niti ove izjave i fotografije mogu biti dokaz za tvrdnju koja se iznosi na profilu Josif Lalatović.
Ovu objavu ocjenjujemo kao teorija zavjere.
Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.
