U Škotskoj jeste umrlo 5 522 ljudi, ali nije tačno da to ima veze sa vakcinama

1089
cigarete-luka-bar-dezinformacije

Kada jedan dio istine izvučete iz konteksta i postavite kao tvrdnju, a izostavite bitne djelove, vrlo često se dešava da informacija bude pogrešno protumačena. Takvo manipulisanje činjenicama ne dešava se slučajno.

Na jednoj Facebook stranici objavljen je naslov:

Isti naslov nalazimo na portalu iz Srbije, Srbin.Info

Kada pogledate izvještaj škotskog javnog zdravlja od 23. juna ove godine, na koji se pozivaju korisnik Fejsbuka i portal, tačno je da je u periodu od 8. decembra 2020. do 11. juna 2021.godine zabilježeno 5 522 smrtnih slučajeva. Međutim, u izvještaju je na 27. stranici navedeno i sljedeće:

U izvještaju se u nastavku ističe da je broj umrlih u posmatranom periodu manji od očekivanog i to za čak 3 196, što je takođe, isključeno iz teksta.

Do pada broja umrlih, kako se navodi u ovogodišnjem izvještaju, došlo je i zbog ograničavanja kretanja, i fizičkog kontakta, i to tokom zimskih mjeseci kada je pored koronavirusa bio prisutan i običan grip.  Takva situacija, međutim, nije zabilježena za vrijeme pandemije koronavirusa u 2020.godini. Broj umrlih je bio veći za 6 358 slučajeva.

U izvještaju se navodi i da je vakcinacija visoko efikasna u zaštiti od smrti izazvane koronavirusom. Navode se i podaci Instituta za javno zdravlje Engleske koji ukazuju na to da je kod osoba koje su primile jednu dozu Astrazeneke za 80 odsto smanjen rizik od smrti, a za 95 do 99 odsto kod Fajzer vakcine nakon dvije doze. Takođe, dvije doze Astrazeneka i Fajzer vakcina značajno štite i od delta soja tog virusa.

U Škotskoj je do 16. juna 2021. godine dvije doze vakcina primilo 2,3 miliona ljudi.

Ovu objavu su raskinkavale kolege iz Srbije, kao i SAD.

Ovoj objavi dajemo ocjenu “Manipulisanje činjenicama”. Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.