Urbanističko rješenje predstavljeno kao plan zatvaranja stanovništva

615
teorije-o-americkim-laboratorijama

Prostorno planiranje i urbanizam predstavljaju izazov na koji svijet pokušava da odgovori na inovativan način, olakšavajući stanovništvu svakodnevicu i bolje funkcionisanje u gradovima.

Koncept gradova od 15 minuta je jedno od rješenja, ali i povoda za dezinformacije.

Na Fejsbuku je ovo urbanističko rješenje protumačeno kao “omogućavanje kretanja samo u malim okvirima”, odnosno cilj idejnog tvorca je zatvaranje i nadzor stanovništva, kako tvrdi autor objave.

“Gradovi od 15 minuta”: Digitalni gulazi protiv “klimatske apokalipse”? Globalisti se ne umaraju izmišljati nove gluposti kako bi opravdali svoje ciljeve. Kako bi se spriječila navodno neizbježna klimatska apokalipsa, živote ljudi treba radikalno restrukturirati.

Naime s “15-minutnim gradovima”. Svim normalnim građanima treba omogućiti kretanje samo u malim okvirima. Na neki način, ovaj ludi projekt nastavak je korona karantina. Jer cilj je isti: ljude treba zatvoriti i nadzirati u svojevrsnom digitalnom gulagu”.

U drugoj Fejsbuk objavi, koncept gradova od 15 minuta se dovodi u vezu sa Svjetskim ekonomskim forumom kao dio njihovih “zlih planova” čija je namjera kotrolisanje stanovništa.

“Jedan od najluđih su svakako takozvani 15 minutni gradovi – najnoviji prijedlog da nam ograniče kretanje na maksimalno 15 minuta vožnje autom od mjesta boravišta. Naravno, sve pod krinkom zaštite od „klimatskih promjena“ i pandemija, a ovaj plan se već počeo primjenjivati u nekim gradovima a najdalje je otišao engleski grad Oxford. Uspostavljaju se punktovi za „filtraciju prometa“ a svi oni koji pređu granicu od 15 minuta od kuće više od 100 puta godišnje morat će platiti kaznu”, navodi se između ostalog u toj objavi.

Kako izgledaju gradovi od 15 minuta?

Ideja 15-minutnih gradova nije nova – zasniva se na principima novog urbanističkog pristupa, a inicijalno rješenje je osmislio američki projektant, Klarent Peri ranih 1990-tih. Slične vizije gradova ili četvrti od 30 i 20 minuta takođe su se pojavile u protekloj deceniji, posebno u Australiji .

Koncept 15-minutnog grada je popularizovan tek 2019. godine, kada je profesor na Univerzitetu Sorbona u Francuskoj, Karlos Moreno razvio ideju.

Koncept je prilično jednostavan – sve što je stanovnicima takvih gradovo potrebno, trebalo bi da bude udaljeno na otprilike 15 minuta hoda ili biciklom od njihovog doma, od ustanova zdravstvene zaštite i obrazovanja do prodavnica i zelenih površina.

Cilj je da se gradovi učine pogodnijim za život, sa boljom infrastrukturnom povezanošću i sa namjerom smanjenja upotrebe automobila – što će podrazumijevati čistiji vazduh, zelenije ulice i manji stepen zagađenja planete. Moreno je objasnio da je cilj projekta decentralizacija grada, odnosno omogućavanje da svaki dio grada funkcioniše samostalno.

“Potraga za unaprjeđenjem kvaliteta života ne zahtijeva od grada da „vodi rat protiv automobila“ ili da „izgradi Luvr na svakih 15 minuta“, kaže Moreno. Umjesto toga, potrebno je da se gradovi decentralizuju, dodavanjem više opcija za pješačenje, vožnju bicikla i javnog prevoza, i fokusirajući se na ekonomski razvoj u svakom uglu grada”.

Dodatno, tvorac koncepta gradova od 15 minuta je objasnio da je namjera tog urbanističkog rješenja sloboda izbora, a ne ograničavanje slobode kretanja.

“Koncept “15-minutnog grada” osmišljen je sa ciljem da se smanji emisija koja se odnosi na transport, navodi Moreno. Ali ideja da će stanovnici biti ograničeni ili ograničeni kako bi se smanjio njihov ugljični otisak je netačna. Svi građani su slobodni da idu kuda žele. Nema ograničenja , prenio je US Today Morenovu izjavu.

Osnivač projekta 15-minutni grad, Dan Lušer, odbacio je navode o zaključavanju građana. Lušer je naveo da koncept omogućava da građani obavljaju svakodnevne aktivnosti u što kraćem roku.

„Grad od 15 minuta“ je prije svega izbor, sušta suprotnost prinudi“, rekao je Lušer u mejlu. „Radi se o tome da se ljudima omogući da svoje potrebe zadovolje u sopstvenom komšiluku, a ne da ih ograničava u kom susedstvu žive. Radi se o mobilnosti, a ne o zaključavanju”, prenosi US Today.

Pogrešne interpretacije projekta i netačne tvrdnje su potekle od navoda da su restriktivne mjere tokom kovid pandemije koje su podrazumijevale i ograničavanje kretanja zapravo bile uvertira za “klimatsko zaključavanje”, o čemu su pisale kolege iz Istinomera.

U novembru 2022. Oksfordski savjet okruga u Oksford širu odobrio je novi plan za regulaciju saobraćaja, a odluka Savjeta pokrenula je lavinu tvrdnji da će vozačima biti ograničen pristup određenim magistralnim putevima tokom dana, te da će grad koristiti saobraćajne kamere za praćenje i kažnjavanje vozače koji voze u određenim oblastima u određeno vrijeme.

Odluku Oksfordskog savjeta korisnici društvenih mreža su povezali sa konceptom gradova od 15 minuta. Međutim, osim što nema veze sa pomenutim urbanističkim rješenjem, usvojeni plan ne podrazumijeva ograničavanje kretanja, što su predstavnici Savjeta i Gradskog vijeća pojasnili u zvaničnom saopštenju.

Svjetski ekonomski forum jeste podržao koncept 15-minutnih gradova u jednoj Tviter objavi. Međutim, podrška jednoj od mnogih inicijativa ne podrazumijeva da je urbanističko rješenje proizvod “iz radionice Klausa Švaba”, kako se tvrdi u Fejsbuk objavi.

Takođe, netačne su tvrdnje da će koncept gradova od 15 minuta ograničiti kretanje stanovnicima. Niko neće ograničiti kretanje ljudima, već suprotno – ovo rješenje bi trebalo da omogući veći komoditet života i brže obavljanje svakodnevnih aktivnosti.

Objave na Fejsbuku iz tog razloga ocjenjujemo kao teorije zavjere.

Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.

In this article