Tema klimatskih promjena ovih dana izgleda da ne može da nas zaobiđe, pa samim tim ni dezinformacije na temu. Ovog puta u fokusu je Velika Britanija i očigledna foto-montaža koja je za kratko vrijeme zavrijedila dosta pažnje na Fejsbuku. 

Šestog avgusta na jednoj od stranica koje šire teorije zavjere pojavila se fotografija na kojoj se vidi voditeljka, odnosno prezenterka metea. Pored nje je silueta Velike Britanije u plamenu. U opisu posta se navodi:  

Cijela UK gori. Prognostičarka se isto smije 

Kako je malo moguće da se ovako nešto moglo pojaviti, ni manje ni više, nego na BBC-ju, odlučili smo malo da “prokopamo”.  

Situacija ovih dana u Velikoj Britaniji nije baš idealna ni za lokalno stanovništvo, ni za turiste, pa britanski mediji čak pišu i o tome da bi trebalo pomjeriti sezonu odmora, jer se u avgustu očigledno ne može uživati usljed kiše. Dakle, Britanija svakako nije “u plamenu”. 

Kratkom pretragom moguće je doći do podatka ko je dama sa fotografije. U pitanju je Kerol Kirkvud. 

Na Jutjubu postoji snimak, koji nije sa zvaničnog kanala BBC-ja, ali na kojem se može vidjeti Kirkvudova kako predstavlja prognostičku sliku. Ispod videa piše da je u pitanju najava metea za dane oko 31-og maja ove godine. Kirkvudova na videu nosi istu haljinu, isti sat, minđuše i isti osmijeh, kao u spornom postu. Na još dva Jutjub videa može se vidjeti Kirkvudova u istoj kombinaciji i autori videa takođe tvrde da je datum oko 31-og maja. Po svemu sudeći, voditeljkin nastup od tog nekog dana je “isječen” i namontiran pored grafike Ostrva u plamenu. 

Tog dana govorila je o prognostičkoj slici, a najviša temperatura bila je oko 21 stepen.  

Zašto bi neko na ovaj način pokušao da diskredituje Kirkvudovu, ili da pošalje pogrešnu sliku o vremenskim prilikama u Velikoj Britaniji, to je pitanje za razmišljanje. Jasno je samo da je u pitanju – lažna vijest.  

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

In this article