Video iz Sudana predstavljen kao bombardovanje palestinske djece

433

Propagandni narativi najučestalije nalaze “plodno tlo” u informacijama koje uključuju djecu i zločine protiv njih.  

Takvo izvještavanje nije zaobišlo ni informacije koje se odnose na trenutni sukob Izraela i Palestine. 

“Palestinska djeca okupila su se kod rezervoara za vodu u Istočnoj Gazi zbog vode, kada je izraelski neprijatelj ispalio vatrene bombe s neba”. 

“Joj. Djeca su se okupila kod rezervoara za vodu da bi pila, a Izrael je ispalio bombe na njih”. 

Ovo su samo neki od postova podijeljenih na Fejsbuku (1, 2, 3) uz propratni video snimak koji prikazuje bombardovanje određenih objekata iz ptičje perspektive.  

Video nije nastao u Istočnoj Gazi, niti je Izrael bacio bombe na palestinsku djecu koja su u tom trenutku došla da piju vodu, a do tog zaključka je došlo više fakt-čekera

Naime, rezultati obrnute pretrage skrinšota iz videa ukazuje da je snimak prvobitno objavljen 12. oktobra. 

Al Džazira Sudan je isti video objavila na Fejsbuk stranici, uz informaciju da su sudanske oružane snage izvršile napad na pripadnike jedne paravojne formacije, koji su se okupili kako bi natočili gorivo. 

Uz video snimak, Al Džazira Sudan objavila je da je nastao u glavnom gradu Sudana, Kartumu. 

„Sudanska vojska gađa ekplozivom rezervoar za gorivo koji pripada paravojnim snagama za brzu podršku u Kartumu“, navedeno je u objavi Al Džazire Sudan. 

Fakt-čeking tim India Today je dodatno otkrio da se video snimci poklapaju sa satelitskim snimcima skladišta goriva u blizini međunarodnog aerodroma u Kartumu. 

Sudanske oružane snage se bore protiv snaga za brzu podršku (na engleskom Rapid Support Forces) u Kartumu, glavnom gradu zemlje od aprila ove godine. Video koji se dijeli na Fejsbuku uz netačnu tvrdnju da pokazuje bombardovanje palestinske djece koja su došla po vodu zapravo je nastao u glavnom gradu Sudana. 

Iz tog razloga, objavu ocjenjujemo kao dezinformaciju. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

In this article