Lažima na birače: Manipulacije o izborima koje treba da znate

12206

Iako su dezinformacije vezane za politiku konstantno prisutne u javnom prostoru Crne Gore, dezinformisanje javnosti je uvijek dodatno pojačano pred izbore a sa jasnim ciljem – da se utiče na birače.

To potvrđuju i novi primjeri dezinformisanja uoči predstojećih vanrednih parlamentarnih izbora koji su zakazani za 11. jun a koje je evidentirala redakcija Raskrinkavanja, platforme CDT-a. U posljednih nekoliko izbornih ciklusa redakcija Raskrinkavanja uočila je više obrazaca dezinformisanja koji su očigledni i uoči parlamentarnih izbora.

Lažna istraživanja javnog mnjenja

Dominantan oblik predizbornog dezinformisanja je objavljivanje lažnih istraživanja javnog mnjenja koja za cilj imaju direktno uticanje na birače, bilo da je u pitanju namjera da se birači podstaknu ili obeshrabre da svoj glas daju određenom kandidatu/kinji ili. Zajednički imenilac im je pripisivanje nekoj od renomiranih istraživačkih agencija, kako bi se stvorila što uvjerljivija slika, a dezinformatorima nije strano ni da lažno istraživanje pripišu nekoj inostranoj ili čak i nepostojećoj agenciji. Nerijetko se dešava da se ovakva istraživanja pojave tik pred izbore, što je ujedno i signal da moramo biti sumnjičavi prema takvom sadržaju jer je objavljivanje rezultata ispitivanja javnog mnjenja 15 dana prije izbora zabranjeno. Upravo ovaj vakum u informisanju posluži za razna podmetanja, međutim građani/ke moraju imati na umu da kredibilne agencije koje rade istraživanja javnog mnjena i kredibilni mediji ne bi kršili zakon kojim se uređuje ovo pitanje.

Fabrikovane izjave

Visoko na ljestvici pozicionirane su i fabrikovane izjave političara/ki ili javnih funkcionera/ki , koje nije uvijek jednostavno faktčekovati, jer obiluju neprovjerljivim, često i bizarnim tvrdnjama. Predstavljaju idealnu alatku da se određenom kandidatu/kinji nanese politička šteta, pogotovo imajući u vidu brzinu prenošenja i dijeljenja takvog sadržaja na društvenim mrežama, kao i potencijalno visoku vidljivost. Dodatno, kada za takve izjave i stigne demanti pitanje je da li će on uopšte doći do svih onih koju su pročitali prvobitnu verziju izjave i da li će ih u konačnom razuvjeriti. Zato je važno da budemo sumnjičavi ukoliko određeni nekredibilni izvor objavljuje ili dijeli izjavu političara/ke koje se ne može pronaći i provjeriti u mejnstrim medijima, putem zvaničnih profila pojedinaca ili organizacija na drušvenim mrežama i sl…

Fotošop, posebne akcije policije, tajni sastanci

Kako se približava izborni dan tehnike manipulisanja biračima postaju intenzivnije, a na sam dan izbora obično dođe do kulminacije, pa samo tokom nedavno održanih predsjedničkih izbora svjedočili i kreiranju fotošopiranih fotografija koje su navodno prikazivali pretučene članove određenih političkih partija.

Pojedini mediji su izvještavali o prijetnjama nekim predsjedničkim kandidatima, posebnim akcijama policije, hapšenjima simpatizera i aktivista, tajnim sastancima… Sve te tvrdnje nijesu imale nikakvo uporište u činjenicama, a kreirane su svjesno i sa namjerom dezinformisanja javnosti.

Marginalni portali i njihova “nezvanična saznanja”

Nezvanična i nepotvrđena saznanja marginalnih portala obično prate sve navedene tehnike dezinformisanja i u sprezi sa društvenim mrežama, koje imaju puno veću vidljivost, ostvaruju svoj puni potencijal. Ovdje često prednjače regionalni portali, dominantno iz Srbije, a pojedini od njih su na izborni dan u  javnost plasirali određene tvrdnje na ivici zdravog razuma i lošeg humora. Autori takvog sadržaja gotovo uvijek pribjegnu senzacionalizmu, osmišljavaju obmanjujuće i klikbejt naslove, a navode u tekstu potvrđuju neimenovanim izvorima  “koji su željeli da budu anonimni” i “čija su imena poznata redakciji” i na ovaj način se zloupotrebljava pravo zaštite izvora u svrhu dezinformisanja.

I dok Raskrinkavanje spremno dočekuje potencijalno kreiranje i objavljivanje novih/starih dezinformacija građanima/kama želimo da poručimo da kritički preispituju sve informacije koje im se plasiraju, da “na prvu loptu” ne vjeruju u sadržaj koji može djelovati zaista uvjerljivo i da pokušaju da se, kad god je to moguće, informišu putem više kredibilnih izvora prije nego donesu određene zaključke ili odluče da određeni sadržaj podijele sa još nekim.

Jelena Jovanović

Izvršna urednica portala Raskrinkavanje.me