Veliki broj lažnih vijesti i dezinformacija na internetu nastaju kao produkt miješanja medija u politiku, međutim nije rijetkost da iste nastaju obrnutim redoslijedom, tj. miješanjem politike u svijet medija. Primjer za to je i nedavni tekst srpskog portala Alo, koji je na krajnje manipulativan način prenio ono što je izjavio crnogorski vicepremijer Dritan Abazović koji je komentarisao medijsku scenu u Crnoj Gori.
„ABAZOVIĆ ZAVODI DIKTATURU U CRNOJ GORI: Predlaže zabranu nepodobnih medija“, glasi naslov ovoga portala.
Naime, u tekstu su prenesene Abazovićeve izjave sa panela “Mreža dezinformacija: ukradena demokratija” u organizaciji Centra za demorkatsku tranziciju (CDT), na kojoj je lider GP URA govorio o potrebi da se pojača kaznena politika za pojedine medije koji između ostalog plasiraju dezinformacije.
„Kaznena politika prema određenim medijima treba da se pojača, ocijenio je mandatar za sastav nove Vlade Dritan Abazović, navodeći da pojedini crnogorski mediji nijesu daleko od nekih iz regiona kojima je oduzeta licenca. Abazović je rekao da ima dosta dezinformacija u javnom prostoru. On je kazao da je u Crnoj Gori lažna vijest postala dominantna, da su društvene mreže učinile svoje i da se na njima vodi velika politička borba. Postoje portali koji su naklonjeni političkim strukturama, nedostaje profesionalizam, postoji velika tendencioznost- naveo je Abazović. On je rekao da postoji negativan strani uticaj, ali da treba razložiti ono što je stvarno postojanje malignog uticaja na državu i onoga što je opravdanje za neizvršavanje zadataka “pa neko želi da se pokrije retorikom zbog nekog uticaja da strane”. -Ako se formira 43. Vlada, a formiraće se ovako ili onako, treba ispuniti obaveze, i kaznena politika prema određenim medijima treba da se pojača- kazao je Abazović“, prenosi Agencija MINA riječi potpredsjednika crnogorske vlade u tehničkom mandatu.
To se može jasno čuti i na originalnom snimku sa CDT-ove konferencije.
Manje više isti sadržaj objavljen je i u tekstu portala Alo, čiji naslov je prilično sporan ako se uzme u obzir na ono što je Abazović zapravo kazao.
„Abazović: 43. Vlada će se formirati, kaznena politika prema određenim medijima treba da se pojača“, naslov je portala Vijesti koji je takođe prenio izjave lidera Ure.
„Ako se formira 43. Vlada, a formiraće se, ovako ili onako, treba ispuniti obaveze koje se tiču smanjenja uticaja lažnih vijesti i dezinformacija i kaznena politika prema određenim medijima treba da se pojača. Ne mislim da su naši mediji predaleko od medija iz regiona kojima smo oduzeli licencu” istakao je Abazović.
Njegove izjave objavili su i ostali crnogorski mediji, otprilike svi sa istim ili sličnim naslovom. Ono što je primjetno jeste da niko nije interpretirao riječi Abazovića na način da on najavljuje gašenje medija koji nijesu podobni.
Takav zaključak svakako nije moguće izvesti ni iz samih riječi crnogorskog vicepremijera, jer on nije decidno naveo da je nešto takvo plan vlade, iako je govorio o kaznama uz pomoću kojih bi se smanjio protok lažnih vijesti i dezinformacija.
Činjenica da je Abazović pojedine domaće medije uporedio sa onima iz regiona, kojima je u Crnoj Gori oduzeta licenca, svakako ne znači zavođenje diktature, niti se može tumačiti kao najava zabrane medija koji nisu podobni.
Upravo zbog toga, tekst portala Alo u kojem su na tendenciozan način iznesene takve tvrdnje, ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
Osim toga, članak dobija i ocjenu Klikbejt.
Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.
