AfD-u možda prijeti zabrana, ali šta sa tim ima Švab? 

436

Desničarska partija Alternativa za Njemačku (AfD) sve više dobija na popularnosti. To je upalilo alarme širom Njemačke, ali i Evrope. Mnogi se pitaju da li je demokratija na udaru i šta se tim povodom može uraditi. Neki čak pominju i zabranu rada partije… 

Regionalni portali pišu

E TO JE DEMOKRATIJA – ŠVAB I KOMPANIJA zabranjuju AFD u Nemačkoj?! 

U tekstu se navodi:  

“Nemačka nacija koju kontroliše WEF obećala je da će zabraniti desničarsku, populističku partiju Alternativne Nemačke (AfD) zbog činjenice da ta partija nije u skladu sa globalističkom politikom.” 

S obzirom na to da je nemoguće dokazati da Svjetski ekonomski forum kontroliše “njemačku naciju”, ovaj dio objave ocijenićemo kao teoriju zavjere.  

Da li AfD-u prijeti zabrana? 

Britanski Telegraf pisao je o tome nedavno, a neke pretpostavke su već ispunjene. Prošle godine sud je odlučio da AfD predstavlja opasnost po demokratiju, a ta odluka je omogućila njemačkim bezbjednosnim službama da nadziru rad partije. Prema studiji njemačkog Instituta za ljudska prava stekli su se uslovi za zabranu djelovanja AfD-a. U obrazloženju se, između ostalog, navodi:  

“AfD želi da eliminiše slobodni demokratski osnovni poredak. Po svom programu, to je desničarska ekstremistička partija. On ima za cilj da ukine garanciju ljudskog dostojanstva sadržanu u članu 1. stav 1. Osnovnog zakona. Pored toga, kurs koji posebno promoviše Bjorn Hocke, a koji se zasniva na tiraniji nacionalsocijalizma, sve više dobija na prihvatanju unutar AfD-a.” 


Da li će rad AfD-a biti zabranjen, to je pitanje za njemačku političku i sudsku elitu, nikako za Klausa Švaba i Svjetski ekonomski forum u Davosu. Iako se na prvu loptu može činiti da bi to bio dobar potez, Euronews je pisao o razlozima za i protiv. Svakako će biti zanimljivo pratiti rasplet te situacije i u kom će se smjeru AfD kretati u budućnosti.  

Sporna objava dobija ocjene – teorija zavjere i dezinformacija. 

Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza. 

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

In this article