Od početka vakcinacije protiv COVID-19 internetom je ubrzano krenula da se širi teorija da vakcine sadrže metal.

Tako su društvene mreže “okupirali” snimci na kojima brojni ljudi, navodno vakcinisani, na sebe lijepe metalne predmete, tvrde da su namagnetisani i slično.

Ovoga puta – radio je detektor metala.

U videu koji se dijeli Fejsbukom, snimljenom u Italiji, vidi se kako se detektorom metala koji se koristi za pretres “ispituju” ljudi, a on navodno pišti kada se primakne vakcinisanoj osobi, dok kod onih koji nisu primili vakcinu ne ispušta zvuk.

“Otkrivanje vakcinisanih osoba”, navodi se u opisu.

Tvrdnjama o metalima i magnetima bavili smo se ranije i razobličili ove teorije, kao i one da vakcina stvara elektromagnetna polja.

Tada je profesor Univerziteta za istraživanje virusa u Glazgovu Edvard Hačinson objasnio da vakcina protiv kovida nije proizvedena od materijala koji imaju magnetna svojstva.

“Drugo, čak i da jeste (a nije), morali biste da ubacite veliku količinu magnetnog materijala ispod kože da biste sproveli akciju privlačenja magneta kroz kožu kao što je prikazano na snimcima. Ako želite da provjerite, uzmite magnet za frižider i probajte da pokupite s njim sitne komade metala kroz dio kože između palca i kažiprsta”, rekao je on.

Takođe, iz kompanije Fajzer, koja proizvodi vakcinu protiv kovida, naveli su da njihova vakcina nema u sebi bilo kakve metale niti uzrokuje bilo kakav odgovor magnetnog polja.

Ovoga puta pokušaj da se publika prevari je očigledniji. Kao prvo, u videu, naravno, nema dokaza ko je od osoba koje prolaze kroz “detekciju” vakcinisan, a ko nije.

Štaviše, u jednom momentu, na 1:35, u videu se vidi da se detektor metala oglašava pri kontaktu sa narukvicom koju nosi jedan od muškaraca u videu.

Ovom objavom bavili su se i italijanski fakt-čekeri.

Ovu objavu ocijenili smo kao lažnu vijest.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.