Korisnici društvenih mreža recikliraju naslovnu stranu Tajma

1073
naslovnica-tajma-lazna-vijest

Gotovo sve dnevne novine mogu se pohvaliti nekim izdanjem i naslovnicom koja ih je “proslavila” u određenom području. Na Balkanu, jedna od prepoznatljivijih naslovnica Tajma je ona na kojoj je prikazano navodno bombardovanje NATO snaga tokom 1999.

Na Fejsbuku smo evidentirali više koordinisanih objava (1, 2, 3, 4) u kojima se, u jeku ruske agresije na Ukrajinu, tom naslovnicom podsjeća na akciju NATO saveza, uz komentar:

„Dok Ukrajina saziva hitnu sjednicu Saveta bezbjednosti UN zbog napada na njene infrastrukturne objekte, podsjećamo na naslovnu stranu magazina „Tajm“ iz 1999. godine: „Privođenje Srba poslušnosti. Masovno bombardovanje otvara vrata miru“.

Naslovnica na kojoj je prikazana fotografija bombardovanja i naslov „Bringing the Serbs to heel – A massive bombing attack opens the door to peace” prethodno se koristila u različite političke kontekste, ali je tvrdnja uvijek ista – da prikazuje NATO agresije na teritoriji Savezne Republike Jugoslavije tokom 1999.

Međutim, pretraga arhive Tajmsa demantuje tvrdnju o godini koju korisnici društvenih mreža vezuju za pomenutu naslovnicu.

Izdanje je  autentično, ali nije objavljeno 1999. već 11. septembra 1995. godine i zaista prikazuje bombardovanje NATO snaga, ali meta bombardovanje je položaj Vojske Republike Srpske.

Zloupotrijebljena više puta, naslovnica je bila adekvatan „dokaz“ prilikom širenja dezinformacija da je istu američka ambasada projektovala na zgradi u Moskvi, o čemu je istraživački tim Raskrinkavanja pisao, „dokazivanja licimjerstva“ zapadne demokratije ili pokušaj spinovanja regionalnih medija čime se bavio fakt-čeking tim Fejk Njuz Tragač.

Navođenjem netačne informacije o godini objavljivanja naslovne strane Tajma, primjer je pokušaja manipulacije i izazivanja emotivne reakcije uslijed značajnih događaja koji su se dogodili 90-tih. Objave na društvenim mrežama ocjenjujemo kao dezinformacije.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.