Veličina jeste bitna: Grudve od oluje grada u Kini znatno manje od onih na snimku

124

U posljednjih nekoliko decenija, kontinuirano negiranje klimatskih promjena postalo je sve prisutnije u javnom diskursu. Izazvano političkim, ekonomskim i ideološkim interesima, ovo negiranje često dovodi do izopačenih interpretacija prirodnih događaja kako bi se osporila naučno utemeljena stvarnost klimatskih promjena. Nedavni događaji, poput oluje grada koja je pogodila Changshun County, Qiannan Buyei and Miao Autonomous Prefecture u Kini, postaju plodno tlo za takve manipulacije. Dok ozbiljni svjetski mediji izvještavaju o ovoj oluji (1, 2, 3, 4) kao tipičnom, iako štetnom, meteorološkom događaju, na društvenim mrežama se šire snimci (2, 3, 4, 5) ogromnih komada leda, prečnika otprilike 70-80 cm, koji se navodno sručili s neba. Ovi snimci se koriste kao ,,dokazi” za negiranje klimatskih promjena, tvrdeći da takvi ekstremni meteorološki fenomeni mogu biti rezultat ljudskih aktivnosti, a ne prirodnih procesa: 

“Na snimku vidite kamenje grada kako pada na staklenik u Kini. S obzirom na veličinu grada, prema zvaničnoj nauci, to su prirodne i uobičajene stvari”. 

Međutim, istina je daleko od ovih spektakularnih tvrdnji. Prema izvještajima, oluja grada koja je pogodila spomenuto područje bila je iznenadna i štetna, ali ništa neobično za to doba godine i klimatske uslove u regiji. Videozapisi koji kruže društvenim mrežama mogu biti impresivni, ali oni ne predstavljaju cjelokupnu sliku. 

Ono što je ključno razumjeti je da komadi grada/leda prikazani na tim videozapisima ne padaju s neba u toj veličini. Umjesto toga, vjerovatno su rezultat sakupljanja manjih komada leda u mrežama koje su postavljene kao zaštita usjeva u Kini. Ovo je standardna praksa u područjima koja su sklonija olujama grada kako bi se umanjila šteta na poljoprivrednim kulturama. Naime, grad sakupljen na vrhu tih zaštitnih mreža, stvorio je viseće ,,džakove’’ na mreži, te se kasnije spojio u velike grudve koje su na kraju pale kroz mrežu  na tlo. Vodeći se zdravim razumom i logikom, nešto napravljeno od leda te veličine trebalo bi ostaviti neku vrstu kratera prije nego što se raspadne pri udaru. 

U prilog činjenici da grudve od grada na snimcima nisu pale u tom obliku I veličini kako se prikazuju govore i zabilježeni rekordi u veličini grada na globalnom nivou. Tako je zvanični rekord zabilježen do ove godine postavljen 23. jula 2010. godine u Vivianu, Južna Dakota, sa prečnikom od 20.3 cm (8 inča), što je znatno manje od komada leda prikazanih na spornim videozapisima (1, 2). 

Važno je istaći da je oluja grada, iako može biti šokantna i štetna, uobičajena pojava u mnogim djelovima svijeta, uključujući i Kinu. Veličina i učestalost grada mogu varirati u zavisnosti od geografskih karakteristika i klimatskih uslova. To su meteorološki fenomeni koji nastaju kada jaki vjetrovi unose oblake u gornje slojeve atmosfere gdje temperature padaju ispod nule. Unutar tih oblaka, kapljice vode se zamrzavaju na čestice prašine ili ledene kristale, formirajući male komade leda. Kada ti komadi leda postanu dovoljno teški da prevladaju uzgon i padnu na tlo, nastaje grad (1, 2). 

Evo nekoliko činjenica o olujama grada: 

Kamenje od grada varira u veličini od sitnih zrna do komada promjera nekoliko centimetara. Ekstremni slučajevi mogu proizvesti kamen veličine jajeta ili čak veći. 

Oluje grada mogu izazvati značajnu štetu na imovini, uključujući vozila, kuće, usjeve i infrastrukturu. Velike oluje grada mogu uzrokovati milionske gubitke i poništiti godišnje prinose usjeva. 

Oluje grada nisu ograničene na određene geografske regije, već se javljaju širom svijeta. One su češće u područjima s toplim ljetima i nestabilnim atmosferskim uslovima. 

Poljoprivrednici i vlasnici imovine koriste različite metode zaštite od oluja grada, uključujući postavljanje zaštitnih mreža, korišćenje sistema navodnjavanja toplom vodom ili plinskim gorivom kako bi se stvorila termalna barijera i smanjio uticaj leda na usjeve i imovinu. 

Dakle, umjesto da se izvlače zaključci o klimatskim promjenama na bazi neprovjerenih i često senzacionalističkih informacija, važno je osloniti se na pouzdane izvore informacija i naučne činjenice. Oluje grada nisu neuobičajene, ali nisu ni dokaz za teorije zavjera. Umjesto toga, treba se fokusirati na razumijevanje stvarnih uzroka klimatskih promjena i na pronalaženje održivih rješenja za zaštitu naše planete. 

Ovoj objavi dajemo ocjenu – dezinformacija. 

Ocjenu ,,Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži ,,miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

In this article