Stara fotografija uz novi kontekst i “ažuriranu” diskriminaciju 

92

NATO alijansa osudila je sredinom aprila napad Irana na Izrael i pozvala na uzdržanost na Bliskom istoku. Iran je prethodno lansirao više stotina dronova i krstarećih raketa ka Izraelu u znak odmazde za napad na iranski konzulat u Damasku. 

To je podstaklo pojedine korisnike društvenih mreža da šire anti-NATO narativ. 

U tom kontekstu je objavljena i fotografija na kojoj su navodno NATO generali uz podrugljiv opis: 

“NATO generali, mislim da se Iran * od straha”. 

Ova fotografija ne samo što je stara, odnosno prepoznatljiva našoj redakciji, o čemu smo pisali u jednoj od analiza, već je i zabilježena prije jedne decenije. 

Nastala je 2014. godine na konferenciji u Vašingtonu koja je organizovana u okviru kampanje za omogućavanje transrodnim trupama da služe u američkim oružanim snagama. 

Tačno je da su na fotografiji predstavnice američkih savezničkih vojski, međutim samo jedna od njih je predstavnica vojske članice NATO. 

Na veb sajtu američkog medija MSNBC u opisu fotografije je navedeno: 

“Na fotografiji su, s lijeva na desno, transrodne pripadnice vojski – majorka Alexandra Larsson iz švedskih oružanih snaga, narednica Lucy Jordan iz Vazduhoplovstva Novog Zelanda i majorka Donna Harding iz Službe za njegu Kraljevske australijske vojske, dok slušaju kaplarku Natalie Murray iz kanadske vojske.” 

Posljednji podaci iz 2019. godine, pokazuju da je spisak država koje zakonski ne diskriminišu ljude koji mogu ući u oružane snage na osnovu rodnog identiteta kratak, i na njemu je 20 država koje su u potpunosti legalizovale LGBT vojnu službu. To su: Australija, Austrija, Belgija, Bolivija, Kanada, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Izrael, Holandija, Novi Zeland, Norveška, Španija, Švedska, Tajland i Velika Britanija. Na spisku je 11 od ukupno 30 članica NATO. 

Sjedinjene Američke Države su takođe bile na spisku država koje su omogućavale pripadnicima LGBTIQ zajednice da služe vojsci, međutim odlukom bivšeg predsjednika Donalda Trampa 2018. godine to im je onemogućeno.  

Objavi sa Fejsbuka dajemo ocjene manipulacija činjenicama i reciklaža. 

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica. 

Ocjenu “recikLAŽA” dobija medijski sadržaj koji iznova koristi već objavljene informacije bez jasne naznake vremenskog perioda na koji se sadržaj odnosi. Tekst se reciklira u određenom trenutku kako bi se manipulisalo zaključcicima konzumenta medijskog sadržaja. 

In this article