Zloupotreba statistike za relativizaciju klimatskih promjena

395

Na društvenim mrežama se ponovo širi stari video iz 2019. godine u kojem australijski novinar Alan Džons implicira da su nivoi ugljen-dioksida (CO2) u Zemljinoj atmosferi suviše niski da bi značajno doprinijeli globalnom zagrijavanju. Međutim, ova tvrdnja je uznemirujuće zavaravajuća, imajući u vidu široko prihvaćeno naučno mišljenje koje ukazuje na to da su ljudske emisije ključni faktor u povećanju koncentracije CO2 i uzrok klimatskih promjena. 

Džons navodi: 

“CO2 je 0,04% atmosfere. Ljudska bića stvaraju samo 3% od tih 0,04%. Zar netko ozbiljno predlaže da bismo ekonomiju trebali postaviti na glavu, podići cijene energije, oštetiti poslovanje, ugroziti zapošljavanje, jer 0,04% atmosfera je CO2?”  

Iako su ove brojke tačne, važno je naglasiti da su i male promjene u koncentraciji CO2 od ključnog značaja za klimatske promjene.  

Na primjer, podaci Nacionalne uprave za okeane i atmosferu Sjedinjenih Američkih Država (NOAA – National Oceanic and Atmospheric Administration) pokazuju ubrzanje povećanja koncentracije CO2 u Zemljinoj atmosferi tokom posljednjih pola vijeka. Ovo povećanje je paralelno s povećanjem emisija izazvanih ljudskom aktivnošću. Tako je koncentracija CO2 u atmosferi porasla s oko 280 djelova po milionu (ppm) u 1850-ima na više od 400 ppm danas (slika 1). Ovaj dramatičan porast ugljen-dioksida direktno je povezan s ljudskim aktivnostima, poput sagorijevanja fosilnih goriva, industrijskih procesa i krčenja šuma. 

Iako je postotak CO2 u atmosferi relativno mali, taj gas ima ogroman uticaj na klimatske promjene zbog svoje sposobnosti zadržavanja toplote.  

Američka svemirska agencija, NASA, ističe da iako su gasovi sa efektom staklene bašte prisutni u malim količinama u atmosferi, oni igraju ključnu ulogu u zadržavanju Zemljine radijantne toplote i onemogućavanja njenog isijavanja u svemir, što dovodi do zagrijavanja planete i pojačanog efekta staklene bašte. 

Šest međunarodnih kredibilnih institucija je pratilo rezultirajući porast globalne prosječne temperature. A na osnovu čega se može zaključiti da brojke koje navodi Džons ne uzimaju u obzir ključne činjenice. Na primjer, iako je procenat CO2 u atmosferi relativno mali, emisije uzrokovane ljudskom aktivnošću nisu apsorbovane kao dio prirodnog ciklusa CO2. Umjesto toga, one dodaju više ovog jedinjenja u atmosferu, zagrijavajući planetu u kontinuiranom procesu, i ostaju u atmosferi godinama.  

Izvještaj Međuvladinog Panela za Klimatske Promjene (IPCC) iz 2021. godine detaljno opisuje kako različiti gasovi doprinose ,,radijacijskom prisiljavanju’’, procesu kojim više toplote od Sunca ulazi u Zemljinu atmosferu nego što je napušta. Izvještaj identifikuje ,,skoro linearnu vez’’ između emisija CO2 i globalnog zagrijavanja. 

Džons takođe navodi da Australija stvara 1,3 posto od tog tri posto CO2 koji proizvode ljudi. Ovo možda zvuči kao mali udio, ali treba imati na umu da Australija, iako geografski udaljena, ima značajan uticaj na globalne emisije zbog svog intenzivnog izvoza fosilnih goriva i uglja. Ovo je samo jedan od mnogih primjera kako čak i manje zemlje mogu imati veliki uticaj na klimatske promjene. 

Ukupno gledano, tvrdnje Alana Džonsa zanemaruju kompleksnost i ozbiljnost klimatskih promjena. Umjesto toga, fokusiraju se na pojednostavljenje i relativizaciju problema, što može dovesti do opasne neinformisanosti i nedovoljne akcije u borbi protiv klimatske krize. Stoga je ključno razumjeti stvarne uzroke i efekte klimatskih promjena te preduzeti konkretne korake kako bismo smanjili emisije i sačuvali planetu za buduće generacije. 

Ovoj vijesti dajemo ocjenu – dezinformacija. 

Ocjenu ,,Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži ,,miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

In this article