Već smo nekoliko puta pisali o opasnostima koje vještačka inteligencija, ili AI, može predstavljati po savremeno društvo. Prije svega, jer je sve teže razlučiti šta je istina, a šta ne, da li se neki događaj odigrao ili ipak nije. AI alati dostupni su širokom auditorijumu, pa se mnogi, čini se, igraju sa njima.
Društvenim mrežama širi se fotografija za koju postoji nekoliko tvrdnji, ali jedna je univerzalna – da se radi o divu, koji je viđen u javnosti otprilike s početka 20-og vijeka.
U jednoj od objava, koja je stigla i do našeg regiona, na Fesjbuku u prevodu sa engleskog jezika piše:
Posljednji div neandertalac
Na fotografiji je moguće vidjeti zaista džinovskog čovjeka, koji prolazi pored “običnih smrtnika” a koji su mu bukvalno – do koljena. Međutim, istorija ovu fotografiju ne poznaje, sa njom nijesu saglasne činjenice, kao ni profesori koji se bave AI-om.
Rojters je odradio fekt-čeking ove objave. Prije svega, njihov tim “uhvatio se” za veličinu/odnosno visinu i gabarit originalnih neandertalaca. Prema podacima muzeja Smitsonian, neandertalci nijesu bili ni približno veliki kao što se može naslutiti iz sporne fotografije. Oni su najvjerovatnije bili visoki oko 165cm i težili su oko 65kg. To je zatim povuklo sumnju da se radi o vještački obrađenoj fotografiji.
Profesori koji prate razvoj AI-ja za Rojters kažu da dosta parametara ukazuje na to da je fotografija izmišljena ili dorađena. U prilog tome govore pojedinosti kao što su: zamagljena i izmijenjena lica ljudi na fotografiji, odnos kontrasta, nekonzistentnost sjenki itd. Svemu tome treba dodati da je najdalji izvor fotografije do kojeg je Rojters uspio doći – stranica posvećena programu Midjourney, koji je u posljednje vrijeme stekao svjetsku slavu kada je sadržaj generisan vještačkom inteligencijom u pitanju.
Zbog svega navedenog, ova objava dobija ocjenu – lažna vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
