Mnoge svjetske vlade razmatraju kako da smanje upotrebu keša i da pređu na elektronsko plaćanje. Baklju, očekivano, nose nordijske zemlje. U analizama koje se bave smanjenom upotrebom keša navode se pro et contra razlozi, o kojima nećemo sad… U skladu sa rastom elektronskog plaćanja, širom svijeta se otvaraju marketi gdje je keš prošlost. Neki od njih nalaze se u Velikoj Britaniji.
Društvenim mrežama kruži snimak na kojem se vidi stariji gospodin koji želi da plati kovanicama, ali mu osoblje marketa govori da to nije moguće, te da će pozvati policiju. U opisu se navodi:
Bližimo se zabranu keš novac, covek u Veliku Britaniju platio sa sitnis a oni kazu to ne mogu da prihvate, ce da pozovu policiju. Sve vise teorija zavere se stvaraju u realnost.
U komentarima, neko od korisnika Fejsbuka ovu scenu nazvao/la je “fašizmom”.
Gospodin na snimku je Pirs Korbin, brat nekadašnjeg lidera Laburista i političara Džeremija Korbina. O njegovom gafu pisali su britanski tabloidi. Tome treba dodati da je on interesantan lik.
Korbin je posjetio Aldi-jev, market koji koristi posljednju tehnologiju, a o kojem je Raskrinkavanje već pisalo. Tada smo objasnili:
“Aldi-jev market u Londonu, otvoren početkom 2022. godine, funkcioniše zahvaljujući najnovijoj tehnologiji maloprodaje. Cijeli proces je, u stvari, jednostavan: kupci treba da skinu aplikaciju i na osnovu QR koda mogu ući u market. Uz pomoć velikog broja kamera, sve što kupci stave u korpu automatski se dodaje na račun koji se kroz aplikaciju, po izlasku, automatski naplaćuje.”
Kao što smo tada pisali, na ovu vrstu trgovine polako prelaze i neki od najvećih lanaca na svijetu kao što su: Amazon, Tesco i ostali.
U prethodnom tekstu bavili smo se teorijom tzv. “digitalnog ropstva”, koja se prožima i u ovoj objavi. Dakle, u pitanju nije fašizam, niti je Korbin nevin, jer je po ulasku u market znao da keš nije opcija plaćanja.
Ono što je sigurno je da je ovaj video iskorišćen u korist neke agende i interpretiran je na manipulativan način. Zbog toga objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
