Iz CG do Njemačke nećemo tako lako

Aktuelne teme, poput iseljavanja mladih iz Crne Gore, savršena su prilika da mediji manipulišu svojim čitaocima. Koriste neprovjerene izvore, podatke sa društvenih mreža…i stavljaju ih u pogrešan kontekst. Portal IN4S je nedavno objavio vijest pod naslovom: U podnaslovu teksta se navodi: Naslov teksta i tvrdnju iz podnaslova baziraju na statusu jednog Fejsbuk korisnika: Od 01.01.2020 …

763

Aktuelne teme, poput iseljavanja mladih iz Crne Gore, savršena su prilika da mediji manipulišu svojim čitaocima. Koriste neprovjerene izvore, podatke sa društvenih mreža…i stavljaju ih u pogrešan kontekst.

Portal IN4S je nedavno objavio vijest pod naslovom:



Od januara u Njemačku bez radnih viza: Hoće li iko ostati u Crnoj Gori?

U podnaslovu teksta se navodi:



Novi paket migracijskih zakona koji olakšava useljavanje za potrebe njemačkog tržišta rada, mogao bi da pokrene iseljenje većeg broja crnogorskih državljana, naročito sa sjevera Crne Gore.

Naslov teksta i tvrdnju iz podnaslova baziraju na statusu jednog Fejsbuk korisnika:

Od 01.01.2020 u Njemačku bez radnih viza. Njemački Bundestag prihvatio je zakon koji reguliše useljavanje stručne radne snage iz zemalja van EU. Parlament je usvojio paket zakona koji se odnose na migracije. Kako prenosi Dojče Vele, novi zakon se ne odnosi samo na vrhunske stručnjake, nego za sve one koji pronađu zaposlenje „koje odgovara njihovoj kvalifikaciji“. I to za sva zanimanja, a ne samo za ona koje njemačka Agencija za zapošljavanje proglasi deficitarnim, kao što je to bio slučaj i do sada. Dolazak, pa traženje posla. Velika novost je i da će onima sa stručnom kvalifikacijom biti omogućeno i da prije samog zaposlenja dođu u Njemačku kako bi tražili posao. Taj boravak je ograničen na šest mjeseci, a uslov je da se osoba može sama izdržavati. Hoće li iko ostati u CG?

Je li tako lako otići u Njemačku? 

U tekstu “Dojče vele”, koji se pominje kao izvor, navodi se nekoliko bitnih činjenica koje je in4s izostavio.

Usko grlo procesa dosada su bila njemačka konzularna predstavništva u kojima su kandidati za iseljavanje mjesecima, a nerijetko i godinama čekali na termin za izdavanje vize za Njemačku i to uprkos svim potrebnim dokumentima.

To što prilikom izdavanje radne vize više ne mora da se dokaže da za to radno mesto nema odgovarajućih kandidata iz Nemačke ili EU, može brzo biti ukinutoU zakonu je ostavljen prostor da se klauzula kojom se štiti domaća radna snaga može brzo ponovo uvesti ukoliko bude potrebe.

Takođe, IN4S u tekstu ne pominje ni pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je još uvijek na snazi u Njemačkoj i koje bi moglo opstati uprkos novom zakonu za useljenike.

Njemačka vlada je 2016. postavila nova pravila za migrante koji dolaze da rade iz Albanije, BiH, sa Kosova, iz Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, tako što je ove države proglasila zemljama sigurnog porijekla.

Njemačka agencija za rad mora provjeriti da li za određeno radno mjesto, kada su u pitanju migranti sa Balkana, postoji njemački državljanin koji se za njega kandiduje.

Takođe, ko je u prethodne dvije godine podnio zahtjev za izdavanjem azila u Njemačkoj, ne može dobiti posao po pravilu za Balkan.

“Dojče vele” citira njemačko Ministarstvo rada, koje navodi da pravilo o Zapadnom Balkanu, koje je ograničeno do kraja ove godine, trenutno prolazi kroz proces evaluacije. Konačni izvještaj se očekuje krajem ove godine.



„Hoće li pravilo ostati na snazi i nakon ove godine, odlučit će se tek nakon završnog izvještaja”, naveli su iz njemačkog ministarstva. IN4S ovu informaciju nije prenio.

_

S obzirom na to da je IN4S određene činjenice prenio tačno, a da je jednako bitne činjenice izostavio iz teksta, namjerno ili slučajno, ovu objavu smo ocijenili kao “pristrasno izvještavanje”.

Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. 

___

U istom tekstu IN4s navodi:

Podsjetimo, šta je sve potrebno prije odlaska da uradite: obezbijediti priznavanje, odnosno nostrifikaciju stečene diplome kod zvaničnih institucija u Njemačkoj, znanje jezika na nivou minimum B1, kao i obezbjeđivanje sredstava izdržavanja za period traženja posla u Njemačkoj, jer to ne pada na teret države, odnosno socijalnih institucija.

U tekstu se ne navodi još jedan jako bitan podatak. A to je cijena života u Njemačkoj, s obzirom na činjenicu da osoba koja traži posao u toj državi mora da izdržava sebe šest mjeseci.

Život prosječnog domaćinstva, prema podacima Evropske komisije, u Njemačkoj mjesečno košta 2.517 eura.

Prema statistici EK, 348 eura mjesečno ide na hranu, piće i duvan. Odjeća i obuća mjesečno koštaju 110 eura, stan, struja i održavanje stana koštaju 897 eura. Opremanje doma, kućni aparati i slične potrepštine na mjesečnom nivou koštaju 140 eura, dok je izdvajanje za zdravstvo 98 eura. Prevoz na mjesečnom nivou košta 348 eura, dok usluge telefona i interneta staju 64 eura.

Za rekreaciju i kulturu mjesečno se izdvaja 259 eura, a za obrazovanje 18 eura. Usluge hotela i restoranana mjesečno koštaju 146 eura, dok 90 eura ide na ostale usluge.

Dakle, šestomjesečno izdržavanje prosječnog domaćinstva u Njemačkoj, odnosno za vrijeme traženja posla, stajalo bi više od 15.000 eura.

IN4s: Pristrasno izvještavanje

Autor:

Milica Bogdanović

Objavljeno:

21/11/2019

Ocjena:

Pristrasno izvještavanje