
Kada ne postoje dovoljno dobri argumenti da opravdaju vojnu agresiju na Ukrajinu, taktika dezinformatora je da ospore izvještavanje medija o razmjerama ruskih napada.
Tako je na Fejsbuku objavljen kolaž fotografija na kojima je prikazan reporter britanske televizijske stanice Bi Bi Si koji izvještava sa terena u ležećem položaju, a na jednoj od tih fotografija je prikazana i žena koja nosi torbu. (1, 2, 3)
Više korisnika te društvene mreže protumačilo je izvještavanje reportera kao glumu ili dramatizaciju, jer, kako navode u objavama, žena u pozadini dokazuje da situacija nije toliko opasna:
Primjenjujući obrnutu pretragu slika na Guglu, rezultati pretrage upućuju na članak objavljen u Sandej tajmsu. Autor je Džeremi Bouen, odnosno novinar sa fotografije, a u tekstu objavljenom 20. marta 2022 prikazana je ista fotografija kao na društvenim mrežama.
Opis fotografije otkriva i tačnu lokaciju: „Džeremi Bouen u zaklonu u Irpinu u trenutku napada na grad“.
Bouen je u članku opisao iskustvo izvještavanja o ratu u Ukrajini, sa posebnim osvrtom na događaje u Irpinu, gradu udaljenom oko 25 kilometara sjeverozapadno od Kijeva.
Trenutak kada je fotografija na kojoj leži dok izvještava sa terena zabilježena, reporter opisuje:
Pretragom Gugla po ključnim riječima upućuje na video koji traje tri minuta i 45 sekundi, a objavljen je 6. marta 2022. na Jutjub kanalu Bi-Bi-Si-ja, sa naslovom:
Kadar koji prikazuje Bouena u ležećem položaju, a na kom se vidi i žena u pozadini počinje od 1:59 minuta.
Trenutak prije nego što počne da hoda u pravcu reportera (1:58), žena se takođe saginje, a u pozadini se čuje snažno granatiranje. Jasno je da je kolektivna reakcija u toku napada bila traženje zaklona, te da izvještavanje Bouena nije isfingirano.
Tekst, sa istim videom, objavljen je i na Bi-Bi-Si-ja na srpskom 14. marta 2022.
Početkom oktobra počela je da se širi društvenim mrežama informacija da je Bouen zapravo preuveličao ozbiljnost situacije i odglumio ugroženost tokom izvještavanja sa terena. Novinar je te tvrdnje demantovao na svom Tviter nalogu:
Ovim navodima su se bavili i fakt-čeking timpovi USA Today i AFP-a, a reporter je, nakon što su ga novinari AFP.a kontaktirali, potvrdio da je u pitanju lažna vijest:
On je pojasnio gdje su snimljeni kadrovi koji su prikazani na video distribuiranom na društvenim mrežama:
Tim Raskrinkavanja je u prethodnom periodu više puta ukazao na dezinformacije i lažne vijesti koje se tiču rata u Ukajini, a tom spisku dodajemo i tvrdnju da je reporter britanske TV stanice odglumio i preuveličao opasnost tokom izvještavanja koju, zbog evidentnih dokaza, ocjenjujemo kao pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.
Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.