Laž sa devet života: Bizmark nije govorio o Ukrajini

2361
bizmark-ukrajina

Pojedine dezinformacije imaju devet života. Koliko god puta da se publici objasni da je u pitanju neistina ili izjava pripisana nekome ko je nije rekao. Jedna od njih je i viralna objava sa navodnom izjavom koju je navodno dao čuveni njemački kancelar Oto fon Bizmark o Ukrajini.

„Snaga Rusije može biti potkopana samo ako se od nje odvoji Ukrajina. Oni koji žele to da urade, ne samo da ih moraju odvojiti, već Ukrajinu moraju suprotstaviti Rusiji, zakrviti dva dela istog naroda i gledati kako brat ubija brata. Da bi to ostvarili potrebno je pronaći i odgojiti izdajnike među nacionalnom elitom i uz pomoć njih izmeniti samosvest jednog dela velikog naroda do takvog nivoa da mrze sve rusko, da mrze svoj rod, a da to ni ne znaju. Ostalo će učiniti vreme“, navodno je rekao Bizmark.

Ipak, u doba kada je živio Oto fon Bizmark, svijet je bio prilično drugačiji nego sada, pa on nije ni mogao govoriti o odvajanju Ukrajine.

Iz Bizmark Fondacije su za Dojče Vele kazali da Bizmark nikada nije rekao ništa slično, niti je mogao.

Doktor Ulf Morgenštern, istraživač u toj fondaciji dao im je sljedeći odgovor objasnio je da ne postoji nijedna zabilješka, transkript, govor, pismo ili memoari Bizmarkovih savremenika u kojima se pominje bilo što slično tvrdnjama iz citata. Štaviše, u svojim memoarima, njemački kancelar je govorio o predviđanjima „rasparčavanja Rusije“, i nije odobravao tu ideju, a očigledno nije ni pominjao Ukrajinu. Razlog zbog kojeg Bizmark nije mogao izreći ovaj citat je, kako su za DW objasnili istoričari, to što Bizmark nije ni mogao čuti za pojam “Ukrajina”. 

Kako objavio Radio Slobodna Evropa, citat je anahroničan: Bizmark jednostavno nije znao za riječ „Ukrajina“. Ona se u evropskoj diplomatskoj terminologiji pojavila poslije njegove smrti.

Dakle, u pitanju je izmišljeni citat i lažna vijest.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

In this article