Protivnici MMR vakcine u eri ekspanzije društvenih mreža zadaju žestok udarac nauci i struci, pa je tako naša zemlja 2021.godine imala najniži postotak vakcinisane djece u svijetu. Iste godine ispod globalnog prosjeka bili su i BIH, Sjeverna Makedonija i Srbija. Dezinformacije na tu temu su česta pojava, što analiziramo svakog mjeseca.
Ovoga puta, na jednom Fejsbuk profilu je objavljeno:
Afrikanci su od Svjetske zdravstvene organizacije dobili 50 milijuna cjepiva protiv malih boginja zaraženih AIDS-om. Količina zloće koja postoji među nama je nedokučiva.
Sve to prati fotografija naslovnice časopisa The Times, objavljena 11. maja 1987. godine, sa naslovom:
Vakcina protiv malih boginja „pokrenula AIDS virus“.
Kao dokaz za teoriju, tvrdilo se da se u centralnoj Africi, gdje se najviše širila HIV infekcija, najintenzivnije sprovodio program imunizacije. U tvrdnji ključan je slučaj američkog vojnika, koji je razvio AIDS ubrzo nakon što je vakcinisan protiv malih boginja.
Na to je odmah nakon objave reagovala struka, koja je demantovala takvu tvrdnju, o čemu je pisao i Fullfact.
Prva u redu bila je Svjetska zdravstvena organizacija, čiji su čelnici podsjetili na činjenicu da je ta vakcina otkrivena davne 1796. godine, te da je za sve te godine niko nije povezao sa porastom drugih bolesti. Zanimljiv primjer je i to da je od 1967. do 1972. godine u Aziji dato na stotine miliona tih vakcina, u periodu kada je sida u tom dijelu svijeta bila izuzetno rijetka pojava.
Takvi demantiji danas se baziraju na novijim naučnim istraživanjima.
Studija objavljena 2018. godine bavila se HIV pozitivnim ljudima u Senegalu koji su primili vakcinu protiv malih boginja. Rezultati studije pokazali su da nije pronađena bilo kakva povezanost, dok odgovor možda leži u istraživanjima koja sugerišu da medicinska ponovna upotreba kontaminiranih igala može biti uzrok širenja HIV-a u Africi.
Zbog svega navedenog objavu ocjenjujemo kao lažnu vijest.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
