Društvene mreže prepune su dezinformacija u koje ljudi najčešće povjeruju bez mnogo traganja za istinom. Najbolji dokaz su objave, koje šeruje na desetine korisnika fejsbuka, izazivajući kod ljudi bespotrebnu paniku.
Tako i ove godine, mrežama kruže upozorenja na most “Ujtin potok”, na putu Bar-Ulcinj, na kome je saobraćaj naročito frekventan preko ljeta.
Na fejsbuk profilu korisnika Muharem Mu’temir Hamidovica objavljena fotografija pomenutog mosta za koji korisnik tvrdi da predstavlja opasnost za one koji ga prelaze.
U postu koji je podijelilo čak 19.000 ljudi, kreator objave poziva na “spašavanje života”.
Ovo međutim, nije prvi put da izgled pomenutog mosta izaziva paniku, kako na mrežama, tako i u stvarnom životu. Ipak, da je strah bio neopravdan, potvrđeno je izjavama iz resora za saobraćaj. Na portalu Vijesti, objavljena je izjava Ministarstva kapitalnih investicija, u kojoj je objašnjen izgled mosta.
Dakle, fotografija jeste autentična i prikazuje most Ujtin potok kod Ulcinja, ali “pukotina” na mostu koja se vidi na fotografiji zapravo je dio originalnog projekta, te ne predstavlja nikakvu opasnost.
Pitanje bezbjednosti ovog mosta, pokrenuto je prvi put nakon nesreće u Đenovi, kada je prilikom rušenja mosta u tom gradu, poginulo 37 osoba. I tada je, kao i ovih dana, pojašnjeno da su mostovi u Crnoj Gori bezbjedni, među njima i “Ujtin potok”. Portal RTCG objavio je prilog, u kojem je pojašnjeno da pomenuti most izgleda isto, poslednjih 15 godina.
I na portalu CdM, potvrđena je ova informacija.
Da se radi o neprovjerenoj informaciji, u svojoj analizi, objavilo je i Raskrinkavanje.ba, pozivajući se na slične izvore.
Dakle, “pukotina” na mostu, ne predstavlja opasnost, kako tvrde korisnici pojedini fejsbuk korisnici, već je ona dio projekta, a bezbjednost građana koji svakodnevno prelaze ovim putem, nije ugrožena. Zbog toga fejsbuk objava korisnika Muharem Mu’temir Hamidovica dobija ocjenu lažna vijest i reciklaža.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
Ocjenu “recikLAŽA” dobija medijski sadržaj koji iznova koristi već objavljene informacije bez jasne naznake vremenskog perioda na koji se sadržaj odnosi. Tekst se reciklira u određenom trenutku kako bi se manipulisalo zaključcicima konzumenta medijskog sadržaja.
