Manipulisanje činjenicama često viđamo u izvještavanju medija, posebno kada su u pitanju negativni narativi…

Portal IN4S objavio je 7. marta tekst

IN4S podsjeća da je Skupština usvojila sporazum sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu (Frontex) o zajedničkom angažmanu pri čuvanju crnogorskih granica. Tekst je prenio i portal Pravda.

IN4S piše:

„Jasno je vidljivo da oni čuvaju granice članica EU, nikako kandidata, pa samim tim lako je zaključiti da oni nisu tu zbog pomoći Crnoj Gori, nego su kontrolni elemenat na granici sa Hrvatskom kako bi zaustavili migrante u daljem kretanju ka zapadu. Fronteks ovim sporazumom ne štiti niti Crnu Goru niti građane Crne Gore već isključivo interese EU koju nije briga o sprovođenju međunarodnog prava u punom kapacitetu kako to zvanično promovišu.“

Navodi da Frontex nije tu zbog Crne Gore, već isključivo zbog EU, nijesu utemeljeni. Ovom saradnjom, kako je pojašnjeno i iz crnogorske Uprave policije, omogućeno je  crnogorskoj policiji da u pomoć pozove predstavnike Frontex-a da zajedno štite granicu i blagovremeno reaguju u situacijama koje su nepredvidljivog karaktera i koje zahtievaju stručnu reakciju. Ovaj sporazum omogućava Crnoj Gori podršku u upravljanju granicom i eventualnim kriznim situacijama koje se odnose na pojačani priliv migranata, što je problem koji prevazilazi nacionalne kapacitete i zahtijeva podršku i ostalih država i u interesu je i EU i Crne Gore. Iako je Frontex 2004. godine osnovan kako bi prvenstveno pomogao zemljama EU-a i zemljama šengenske zone pri zaštiti vanjskih granica, nakon širenja Agencije 2016. godine proširena je i njena uloga i odgovornost za upravljanje granicama i sprečavanje prekograninog kriminala.

IN4S dalje tvrdi da je ugovor rađen po istom modelu kao sa NATO alijansom, po kome se Crna Gora ne uključuje u svoje nadležnosti, a stranci koji budu službovali u Crnoj Gori ne odgovaraju za krivična djela, što navodi već i u naslovu, a kasnije i u tekstu:

„Iz priloženog dokumenta se vidi da se u Crnoj Gori o djelovanju i djelima Fronteksa pitaju njihovi direktori i nadređeni. Takođe, jasno je istaknuto da ti direktori određuju šta je krivično djelo, pa samim tim ako procijene da nešto to nije, onda Crna Gora ne smije da pokrene postupak protiv tog lica“.

Tekst ovog ugovora dostupan je na sajtu Skupštine, koja je 4. marta usvojila Zakon o potvrđivanju Sporazuma o statusu između Crne Gore i EU o aktivnostima koje sprovodi Evropska agencija za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori.

U sporazumu sa Frontex-om piše da članovi tima uživaju imunitet od krivične nadležnosti Crne Gore po pitanju djela počinjenih u vršenju njihovih službenih dužnosti.  Ovo svakako ne znači da je članovima tima Frontex-a omogućeno da rade šta hoće bez ikakve odgovornosti za svoje postupke i pod zaštitom direktora, kako se zaključuje iz tumačenja IN4S-a ovog sporazuma. Naprotiv, u sporazumu piše da privilegije i imunitet od krivične nadležnosti Crne Gore članove tima ne izuzimaju od krivične nadležnosti matične države. Direktor Agencije ne određuje šta je krivično djelo, kako tvrdi IN4S, već da li je to krivično djelo počinjeno u vršenju njihovih službenih dužnosti ili ne. Ukoliko jeste, postupak se ne pokreće u Crnoj Gori, a ukoliko nije, postupak se može pokrenuti.

Navodi IN4S-a iz naslova i teksta da NATO vojnici ne odgovaraju za krivična djela u Crnoj Gori nijesu utemeljeni. To pitanje je aktuelizovano prije par godina, nakon što je Crna Gora postala punopravna NATO članica, a pojedini mediji tvrdili da je NATO vojnicima omogućen diplomatski imunitet i izbjegavanje odgovornosti za krivična djela. Tada je pojašnjeno da se ne radi o specijalnom statusu, već da Sporazum o pravnom statusu NATO snaga definiše status tih osoba kao bilo kog predstavnika administrativnog ili tehničkog osoblja u ambasadama. Jedan od ugovora koji potvrđuje da NATO pripadnici na teritoriji jedne od članica ne uživaju status koji im omogućava da ne odgovaraju za svoja djela je i Sporazum između učesnica Sjevernoatlantskog sporazuma o statusu njihovih snaga.

Objavu portala IN4S ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.

IN4s: Manipulisanje činjenicama | Pravda: Manipulisanje činjenicama