Negiranje klimatskih promjena nije mentalni poremećaj u Australiji

Studija, istraživanje ili bilo koji drugi oblik naučnog pristupa u očima dezinformatora lako može postati zvanična odluka, na primjer, zdravstvenih vlasti.

46

Studija, istraživanje ili bilo koji drugi oblik naučnog pristupa u očima dezinformatora lako može postati zvanična odluka, na primjer, zdravstvenih vlasti.

Facebookom posljednjih dana kruži skrinšot vijesti objavljene na jednom portalu sa naslovom „Australija će poricanje „klimatskih promjena“ tretirati kao mentalni poremećaj“, u kojoj se navodi:



Tko je ovdje lud? Ljudi koji sumnjaju u klimatske promjene koje je uzrokovao čovjek, u Australiji se sada smatraju ‘mentalno bolesnima’, objavio je tim psiholoških istraživača. Istraživači sa Sveučilišta Sunshine Coast pokušali su objasniti zašto toliko ljudi i dalje niječe ono što nazivaju “stvarnošću klimatskih promjena, njihovim uzrocima, utjecajima i potrebom za djelovanjem za ublažavanje”.

Iz ovako postavljenog naslova i uvoda može se zaključiti da Australija negiranje klimatskih promjena počinje zaista tretirati kao mentalni poremećaj i da se radi o zvaničnoj odluci zdravstvenih vlasti. Međutim, ne radi se ni o kakvoj činjenici niti odluci, već o studiji koju je sprovela grupa australijskih istraživača.

Autori studije su, kako su naveli u članku koji je objavljen na portalu The Conversation, objasnili da se studija fokusirala na potencijalno fleksibilnije faktore – uključujući i razmišljanja ljudi koji odbacuju poruke o klimatskim promjenama. Nalazi studije, kako navode autori, sugerišu da neki ljudi odbacuju naučne poruke o klimatskim promjenama i imaju druga objašnjenja zbog nepovjerenja u nauku o klimi.

Kako se vidi iz sažetka studije, australijski istraživači su za potrebe studije anketirali 390 osoba, klimatskih skeptika koje su identifikovali putem društvenih mreža i portala.

Rezultati ankete su pokazali da su stariji ljudi češće skeptični prema klimatskim promjenama, kao i konzervativci. Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, autori navode da su otkrili da religiozna uvjerenja imaju mali uticaj na skeptike u pretežno sekularnoj populaciji Australije. Umjesto toga, oni vjeruju u „alternativna“ ili pseudonaučna objašnjenja. Oni koji su favorizovali objašnjenja slučajnosti, vjerujući da sreća određuje ishode, vjerovali su i da nema potrebe za klimatskom akcijom. Studija pokazuje i da su ljudi sa analitičkim sposobnostima bili skeptičniji u odnosu na klimatsku krizu.

Dakle, studija je, kako i njeni autori navode, urađena u nadi da će pomoći istraživačima, naučnicima i onima koji su odgovorni za javne politike da razumiju zabrinutost skeptika i prevaziđu je, i daleko je od bilo kakve zvanične odluke australijskih vlasti u odnosu na klimatske skeptike.

Ovu objavu ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Tu ocjenu dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.

Autor:

Goran Delic

Objavljeno:

23/09/2022

Ocjena:

Manipulisanje činjenicama