Nije samo ruski: Mađar u UN govorio na više jezika

1102

Održavanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku je tokom ove sedmice bilo u fokusu šire javnosti što zbog prisustva brojnih političkih aktera, što zbog tema o kojima su svjetski visoki zvaničnici govorili tokom zasijedanja.

Portal Nacionalist objavio je informaciju da se jedan od diplomata tokom zasijedanja obratio na ruskom jeziku:

„Mađarski diplomata šokirao zapad: U UN se obratio na ruskom (video)

Tokom otvaranja 77. Generalne skupštine UN, mađarski diplomata Čaba Kereši obratio se prisutnima na ruskom jeziku.“

Istu vijest su potom objavili i Nulta tačka, Večernje novosti, Srbija danas, Sputnik Srbija, Vesti, a podijelili su je i korisnici Fejsbuka.

„Mnogi svetski mediji su bili iznenađeni Kerešijevim izborom jezika kojim se obratio predstavnicima drugih zemalja članica  UN, a ruski mediji su odmah preneli tu informaciju“.

Kereši je izabran za predsjednika 77. Generalne skupštine UN-a u Njujorku početkom juna. Na zvaničnom otvaranju 20. septembra u Njujorku, Kereši se tokom svoj govora osvrnuo na ciljeve održivog razvoja, apelujući na organizacije Savjet bezbjednosti da tretiraju “svjetsku populaciju” sa još ravnopravnijim pristupom.

Upućujući ove poruke visokim zvaničnicima i široj javnosti, Kereši se obratio na više svjetskih jezika, a ruski je bio samo jedan od njih.

„77. sjednica Generalne skupštine UN-a započela je u Njujorku. Njegov predsedavajući, mađarski diplomata Čaba Kereši, posvetio je svoj govor ciljevima održivog razvoja. Pored toga, Kereši je pročitao govor na nekoliko stranih jezika, uključujući ruski“.

U tekstu objavljenom u medijima je izuzeta informacija da je na događaju mađarski diplomata govorio na više jezika zbog čega ovim objavama dajemo ocjenu manipulisanje činjenicama.

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.