Maske su beskorisne i štetne – omiljena dezinformacija je ponovo aktuelna

468
maske-lazna-vijest

Za dezinformacije i teorije zavjere o zaštitnim maskama uvijek ima prostora, i to tri godine od izbijanja pandemije COVID-19, iako su u međuvremenu nebrojeno puta dokazani i objašnjeni pozitivni efekti nošenja maski u svrhu zaštite od virusa. Za širenje posljednjih teorija „zaslužan“ je dobro poznati ljubitelj dezinformacija, Valerije Vrček.

Društvenim mrežama se dijeli fotografija članka objavljenog u Hrvatskom listu 2. marta, sa naslovom:
„Dr. VRČEK: Starije smo pokopali, a sada će umirati djeca jer smo ih zločinački prisiljavali na otrovne maske i cjepivo“.

Članak Hrvatskog lista se temelji na komentaru koji je Vrček dao na istraživanje među čijim je autorima Tom Jefferson, epidemiolog sa Oxforda. U tekstu piše da je glavni autor izjavio da su rezultati nedvosmisleni i da maske nijesu pomogle u sprečavanju širenja COVID-19. Vrček na to kaže da je „šteta nemjerljiva, ljudi su se nagutali plastične prašine, hemijskih aditiva, ali i poniženja“, dok su „najveću cijenu platila djeca“.

Iz Raskrinkavanje.ba su u tekstu na ovu temu podsjetili o kome se radi – Valerije Vrček je hemičar i profesor Farmaceutsko-biohemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirao je 1995. godine. Uprkos formalnom obrazovanju i zvanju koje je stekao, Vrček je od početka pandemije u više navrata promovisao različite dezinformacije, o kojima je u nizu analiza pisao partnerski portal Faktograf iz Hrvatske.

Analiza na koju se Vrček poziva i koja se pominje u tekstu Hrvatskog lista objavljena je 30. januara 2023. godine na stranici Cochrane Library pod nazivom „Fizičke intervencije za prekid ili smanjenje širenja respiratornih virusa“. Cochrane Library, kako piše na njihovoj zvaničnoj stranici, predstavlja kolekciju baza podataka koje sadrže različite vrste visokokvalitetnih, nezavisnih dokaza za donošenje odluka u zdravstvenoj zaštiti.

U analizi se navodi, na osnovu postojećih nasumičnih ispitivanja kojima je testirana efikasnost intervencija kojima se podsticalo nošenje maski (umjesto testiranja efikasnosti samih maski), da nošenje maski u zajednicama „vjerovatno pravi malu ili nikakvu razliku“ u odnosu na broj ljudi sa gripom ili bolestima sličnim COVID-19. Dodaje se da rezultati nijesu pokazali smanjenje respiratorne virusne infekcije uz upotrebu medicinskih/hirurških maski. Autori, međutim, jasno naglašavaju „neizvjesnost kad je u pitanju efekat maski za lice“. Drugim riječima, kako su objasnili iz FactCheck-a, nije bilo dovoljno dokaza iz nasumičnih ispitivanja koji ukazuju da podsticanje upotrebe maski sprečava širenje respiratornih bolesti.

Međutim, od svega iz ove analize, u javnosti je predstavljeno pogrešno tumačenje – da maske ne rade. Čini se čak da je i glavni autor ove analize, Tom Jefferson, prihvatio ovo tumačenje kad je u jednom itnervjuu rekao – a što je kasnije citirao konzervativni kolumnista Bret Stephens u tekstu za  New York Times – da nema dokaza da maske prave ikakvu razliku. Ovakvo tumačenje, s druge strane, nije naišlo na odobrenje ni stručnjaka, niti same Cochrane biblioteke, koja se u saopštenju objavljenom 10. marta ogradila od ovakvih izjava.

Glavna urednica Cochrane Library, Karla Soares-Weiser, saopštila je da predstavljanje ove analize kao „dokaza“ da maske ne rade nije utemeljeno:

„Tvrdnje mnogih komentatora da nedavna Cochrane analiza pokazuje da „maske ne rade“ predstavljaju pogrešno tumačenje”.

Bilo bi tačno reći da je analizom ispitivano da li intervencije za promovisanje nošenja maski pomažu u usporavanju širenja respiratornih virusa i da su rezultati bili neubjedljivi. S obzirom na ograničenja u primarnim dokazima, analiza nije u mogućnosti da se pozabavi pitanjem da li samo nošenje maske smanjuje rizik od zaraze ili širenja respiratornih virusa.

Autori su u uvodu bili jasni u vezi sa ograničenjima: „Visoki rizik od pristrasnosti u ispitivanjima, varijacije u mjerenju ishoda i relativno nisko pridržavanje intervencija tokom studija ometaju donošenje čvrstih zaključaka. Pridržavanje se u ovom kontekstu odnosi na broj ljudi koji su zaista nosili maske kada su podstaknuti da to rade kao dio intervencije.“

U stručnom članku koji je za The Conversation napisala grupa epidemiologa i epidemiološkinja, istaknuto je da postoje dva načina na koji zaštitne maske djeluju: štite onog ko ih nosi od zaraze, ali pomažu i u tome da zaraženi ne šire viruse.

U članku se objašnjava da je većina studija, koje je Cochrane Library analizirala, u obzir uzimala samo prvi scenario, ne i drugi, odnosno, od ljudi je za potrebe istraživanja traženo da nose maske, a zatim se testiralo da li su ti ljudi zaraženi. S druge strane, niz studija, kako su objasnili, potvrđuje da maske imaju efekta i u drugom scenariju, kada druge treba zaštititi od zaraze.

Ovu objavu ocjenjujemo kao lažnu vijest, ali i kao teoriju zavjere.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.

In this article