Poljska ne planira da oduzme državnost Ukrajini 

2518
ukrajina-poljska-drzavnost

Od početka rata u Ukrajini, često smo nailazili na dezinformacije kojima se dovodi u pitanje nezavisnost i suverenost te države. Pisalo se kako ta zemlja nema jasno utvrđene granice, te da time i ne postoji. Sada ruski zvaničnici plasiraju novi narativ, da je Ukrajina na putu da izgubi državnost.  

Tekst portala Pravda koji se masovno dijeli na Fejsbuku  sadrži tvrdnju  da su Poljaci proglasili podjelu Ukrajine, što prati naslov: 

UKRAJINA NA PUTU GUBITKA DRŽAVNOSTI: Poljska proglasila podjelu zemlje  

U tekstu se navodi da je to na Telegramu objavio zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, Dmitrij Medvedev. To je bio njegov odgovor na izjavu poljskog predsjednika, Andžeja Dude.  

„Zapadna Ukrajina će biti dobrodošla akvizicija za Poljsku, koja je gladna povratka svojih zemalja. Naravno, pod velom lepih reči o večnom bratstvu…. Jasno je da to izmišljeno bratstvo Ukrajincima neće doneti ništa osim konačnog gubitka njihove državnosti, poručio je Medvedev. 

Pretražujući aplikaciju Telegram, tu poruku smo pronašli na zvaničnom profilu Medvedeva, koju je objavio 6. maja 2022.godine.  

On je istakao da je poljski predsjednik Duda zvanično priznao da ima pretenzije prema Ukrajini, da su maske pale, te da je riječ o stvarnoj aneksiji Zapadne Ukrajine. Medvedev je naveo da je predsjednik Poljske za tu izjavu izabrao prikladan dan, kada se obilježavala 231. godišnjica usvajanja Ustava, 3. maja.  

Na zvaničnoj stranici poljskog predsjednika, nalazi se transkript govora

Tom prilikom u Varšavi, Duda je govorio o tom važnom istorijskom datumu, o nekadašnjoj državnoj zajednici Poljske i Litvanije, čiji je član bila i Ukrajina, kao i o ratu koji se dešava u susjednoj državi. Zahvalio se kompletnom državnom sistemu na humanitarnoj i vojnoj pomoći Ukrajini, zemlji koja se kako je istakao, bori protiv neprijatelja koji želi da im oduzme zemlju i uništi naciju. Samim tim i – državnost.s

Nadam se da će u narednim decenijama, a ako Bog da i vjekovima, Ukrajina biti bratska država Republici Poljskoj, zemlji u kojoj – kako je, nadam se, proročki rekao predsjednik Vladimir Zelenskineće biti granica između njih i nas, da ćemo živjeti zajedno na ovom tlu, obnavljajući i vraćajući našu zajedničku sreću i snagu, nešto što će nam omogućiti da izdržimo svaku opasnost i što će odvratiti svaki napad ili prijetnju u budućnosti, zaključio je Duda.  

On je kazao i da ogroman potencijal leži u ljudima Poljske i Ukrajine, kao i Litvanije, Letonije, Estonije, koji su kako je dodao, sposobni da izgrade veliku i snažnu zajednicu naroda.  

Analizirajući govor predsjednika Poljske, nigdje se ne može naći tvrdnja Medvedeva da Poljska ima pretenzije koje mogu narušiti državnost Ukrajine.  

Tvrdnju da Poljska planira da okupira Zapadnu Ukrajinu raskrinkavale su kolege iz Lead Stories, gdje se navodi da su takvi narativi počeli da se objavljuju na društvenim mrežama krajem aprila.    

Zbog svega navedenog ovoj objavi dajemo ocjenu lažna vijest i pristrasno izvještavanje.  

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. 

Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu. 

In this article