Negdje od sredine rata u Ukrajini počele su da se javljaju razne teorije, po kojima će Poljska na kraju uraditi isto što i Rusija: krenuti da zauzima ukrajinske teritorije. Raskrinkavanje je iz više navrata demantovalo takve tvrdnje, a sve na osnovu zvaničnih odgovora iz poljske vlade, kao i činjenice da je Poljska veliki podržavalac Ukrajine u ratu. Takvi narativi obično su dolazili sa potpisom Moskve.  

Iako se odavno njima nijesmo bavili, ponovo je došao red. S tim što se ovog puta priča oko Poljske ne vezuje za Ukrajinu već za Bjelorusiju.  

Regionalni mediji i neki korisnici društvenih mreža podijelili su naslove poput: (1, 2, 3, 4, 5

Počinje pravi evropski rat: Vojni prevrat spreman u Belorusiji – Poljska će povesti vojsku 

Poljska se sprema za oružani prevrat u Belorusiji 

Sve je krenulo od TV gostovanja bivšeg poljskog generala, Valdemara Skšipčaka. Njegove riječi pogrešno su prenešene i tako smo, još jednom, došli u situaciju da čitamo netačne informacije u kojima se cijela poljska država stavlja u negativan kontekst.  

Skšipčak je u jednoj tv emisiji rekao:  

“Hajde da se pripremimo za ustanak u Bjelorusiji, jer će se on dogoditi. Poenta je da ne prespavamo ovaj trenutak…” 

Skšipčak je govorio o tome kako se situacija u ratu u Ukrajini može brzo promijeniti i da u slučaju uspješne ukrajinske kontra-ofanzive, Bjelorusija ne bi mogla da spriječi prevrat, te da na Rusiju u tom slučaju ne bi mogla računati. 

Bivši general, dakle, nije rekao da se Poljska priprema za oružani prevrat u Bjelorusiji, niti da će povesti vojsku, a kamoli da počinje pravi evropski rat, kako se to tvrdi u spornim objavama. Svemu tome treba dodati da su ovo samo riječi bivšeg vojnog lica, a ne zvaničan stav poljske vlade.  

Sporne objave dobijaju ocjenu – manipulisanje činjenicama.  

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica. 

In this article