Preračunavanje: Kako od desetina hiljada dođu do pola miliona demonstranta 

554

Preopterećeni i malo plaćeni – tako bi se moglo okarakterisati stanje britanskih prosvjetnih radnika, koji su krenuli u masovni štrajk. Mediji kažu da je to najveći štrajk na Ostrvu u posljednjoj deceniji. 

Procjenjuje se da je oko 300 hiljada profesora napustilo radna mjesta, a pridužile su im se i kolege iz javnih ustanova, željeznice… Naredne sedmice u štrajk će i zdravstveni radnici. Trenutno, u štrajku je oko pola miliona ljudi, a kako trenutno stvari stoje, ta brojka će rasti. Štrajkači zahtijevaju da budu bolje plaćeni, kako bi mogli da se nose sa rastućom inflacijom.  

Očekivano, štrajkači su izašli i na ulice. Regionalni portali su malo “pobrkali lončiće”, pa neki od njih pišu:  

U Londonu počeo najveći protest u posljednjih 10 godina – 500 000 ljudi na ulicama 

Prvo: nije počeo najveći protest, već najveći štrajk u posljednjih deset godina. 

Drugo: on se ne dešava samo u Londonu, već širom Velike Britanije.  

Što se tiče isključivo Londona, sudeći prema snimcima, moguće je zaključiti da je na ulicama veliki broj ljudi. Svakako ne 500 hiljada. Rojters piše o nekoliko desetina hiljada ljudi. Euronews izvještava o nekoliko hiljada. BBC takođe piše o nekoliko hiljada i dodaje da su skupovi, takođe, održani u Bristolu, Birmingemu i drugim gradovima.  

Britanci će štrajkovati na smjene dok ne postignu dogovor sa vlastima.  

Inflacija u Velikoj Britaniji 2022. dostigla je oko 10 odsto, a cilj štrajkača je povećanje od 2 do 5 odsto iznad stope inflacije (12-15%). Neki sektori su već dobili povećanja, ali sindikalci kažu da to nije dovoljno. Drugi su ih odbili, iz istog razloga – jer nije dovoljno i zahtijevaju više. 

Štrajk u Velikoj Britaniji nosi i političke posljedice po vladu Rišija Sunaka, ali o tome u nekoj drugoj priči. Priča o najvećem protestu u Londonu u posljednjih 10 godina, sa 500 hiljada ljudi na ulicama, dobija ocjenu – dezinformacija.  

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija. 

In this article