Percepcija Sjedinjenih Američkih Država na Balkanu prilično je šarenolika, o čemu svjedoči činjenica da se narodi u zemljama regiona različito odnose prema svjetskoj sili broj jedan.
Teza da Amerika podriva pravoslavni svijet jedna je od onih koje se godinama provlači na ovim prostorima, a tvrdnje poput ove bivaju potpomognute medijskim natpisima.
Jedan od najsvježijih primjera za to su članci sa srpskih portala u kojima se tvrdi da je Ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke uvrijedila pravoslavlje i pravoslavce, kao i da je napravila diplomatski skandal tako što se sastala sa mitropolitom Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailom Dedeićem.
Slične tvrdnje imamo priliku da čitamo i na portalu Novosti.
Kao i u tekstu Informera, Novosti tvrde da se Rajnke sastala sa „vođom sekte“ Mihailom.
Ovaj tekst prenio je i crnogorski portal „CG Vijesti“, što je podijeljeno na njihovoj fejsbuk stranici.
Povod za ovakve natpise bila je prošlonedjeljna posjeta američke ambasadorke Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi i njenom mitropolitu Mihailu.
Iako su pomenuti mediji ovaj događaj interpretirali kao vrijeđanje pravoslavnog svijeta i diplomatski skandal, u njemu zapravo nije bilo nijednog postupka koji bi mogao da potkrijepi takve tvrdnje.
O posjeti CPC Rajzing Rajnke je javnost obavijestila putem svog službenog Tviter naloga.
Sastajanje sa predstavnicima vjerskih zajednica diplomatska je praksa tipična za mnoge ambasadore u Crnoj Gori, o čemu svjedoči i posjeta CPC od strane Ambasadorke Velike Britanije Karen Medoks.
Svrha posjete Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi od strane Ambasadorke SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke je, kao što se može pročitati na njenom Tviter nalogu, upoznavanje sa aktivnostima te vjerske zajednice, kao i promovisanje tolerancije i poštovanja svih vjeroispovjesti.
Imajući u vidu tu činjenicu, tvrdnje portala Informer, Novosti i CG Vijesti da su Rajnke i SAD uvrijedili pravoslavlje i napravili diplomatski skandal ocjenjujemo kao pristrasno izvještavanje.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.
