Bečić se nije “pravdao glasačima”, već citirao Rezoluciju o Srebrenici

281

Juče je obilježena 28. godišnjica genocida u Srebrenici, a među onima koji su odali poštu stradalim žrtvama bili su i crnogorski zvaničnici. Pojedine javne ličnosti to su učinile objavljivanjem poruka putem društvenih mreža, a jedan od njih je i predsjednik Demokrata Aleksa Bečić.

Njegovu poruku portal Borba je iskoristio za kreiranje naslova sljedeće sadržine:

“Bečić se poziva na Rezoluciju o Srebrenici koju je izglasao sa DPS-om, pa se pravda svojim glasačima: Važno je da se suočimo sa istinom, ali nijedan narod ne može biti genocidan ili zločinački!”.

Bečić se “nije pravdao svojim glasačima”, kako to tvrdi Borba, već je u objavi na Tviteru jasno referisao na tekst Rezolucije o zabrani negiranja genocida koja je 17. juna 2021. godine dvotrećinskom većinom usvojena u Skupštini.

Osim Demokrata za usvajanje rezolucije su bili i poslanici Građanskog pokreta URA, Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije (SDP), Socijaldemokrata, Bošnjačke i albanskih nacionalnih stranaka.

Skupština Crne Gore, između ostalog, u usvojenom tekstu navodi da je odgovornost za počinjeni zločin individualna, a da se osuđuje pokušaj pripisivanja odgovornosti ili krivice bilo kom narodu.

“Osuđuje pokušaje pripisivanja odgovornosti ili krivice srpskom, bošnjačkom, hrvatskom ili bilo kojem drugom narodu za genocid, zločine protiv čovječnosti ili druge zločine, jer odgovornost može biti isključivo individualna, a nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački”.

Autor teksta objavljenog na portalu Borba negira genocid u Srebrenici, rečenicom “protiv sramne Rezolucije bilo 19 poslanika, dok je sedam bilo uzdržano”.

Objavi dajemo ocjenu pristrasno izvještavanje zbog pokušaja da se Bečićevo javno obraćanje predstavi u pogrešnom kontekstu, a što podupire stav autora teksta o događaju u Srebrenici.

Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.

Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.

Takođe, objavi dajemo ocjenu manipulisanje činjenicama.

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.

In this article