Dok cijeli svijet iščekuje smirivanje tenzija između Rusije i Ukrajine, ali i Rusije i SAD, na pojedinim portalima podgrijava se najgori mogući scenario. Takve vijesti najčešće prati senzacionalistički naslov, koji vas može navesti da pomislite da su sukobi eskalirali.
Portal “Nacionalist” čije objave često raskrinkavamo, 13. januara na Fejsbuku objavio je vijest iz septembra prošle godine, što prati naslov:
Zelenski preti ratom Rusiji! Moskvi poslao poruku – to će biti vaša najveća greška!
To se događa samo dan nakon što je održan Savjet NATO-Rusija, diplomatski format koji nije živio pune dvije godine. U objavi se ističe da je predsjednik Ukrajine, Vladimir Zelenski to poručio na forumu “YES brainstorming” koji se održao u Kijevu u septembru 2021. godine i dodao da bi to bila najveća greška zvanične Moskve.
Pretražujući po portalima koji su tog dana pratili forum, došli smo do izjave predsjednika Ukrajine. Zelenski je tom prilikom poručio da ne isključuje mogućnost da može da dođe do rata sa Rusijom.
„To je najgora stvar koja se može desiti, ali nažalost, postoji ta mogućnost “, poručio je Zelenski.
On je to kazao odgovarajući na pitanje novinara i moderatora BBC-a Stivena Sakura, što je dostupno na Jutjubu, od 24:50. Dodao je da nakon toga, nikada više ne bi bilo susjedstva Ukrajine, Bjelorusije i Rusije, te da iz tog razloga želi da održi suštinski sastanak sa predsjednikom te zemlje, Vladimirom Putinom.
„Čini mi se da danas oni ne vide smisao u rješavanju ovih pitanja. Prekinuti rat i brzo riješiti konfliktna pitanja – oni ovo ne žele.”
Neslaganje između tih država počelo je davno, kada su njihovi jezički, politički i istorijski putevi krenuli u različitim pravcima. Kako se navodi u tekstu Aldžazire, sadašnja Ukrajina, Rusija i susjedna Bjelorusija nastale su na obalama rijeke Dnjepar, prije gotovo 1200 godina u Kijevskoj Rusi, sprednjovjekovnoj supersili koja je uključivala veliki dio Istočne Evrope.
Problem je u tome što Putin tvrdi da su Rusi i Ukrajinci „jedan narod“, dio „ruske civilizacije“ koja uključuje i susjednu Bjelorusiju, što Ukrajinci odbacuju i traže pristup NATO i EU. Tako je Rusija, nakon ukrajinske Revolucije dostojanstva 2014. godine, uspjela da pripoji Krim i podrži separatiste u Donjecku i Lugansku, što je kasnije rezultiralo sa više od 14 hiljada mrtvih i million raseljenih.
Zato sada svi strahuju od mogućih sukoba, jer je Rusija u više navrata nagomilavala vojsku na samoj granici sa Ukrajinom i od Alijanse tražila stopiranje proširenja, na šta NATO nije dao zeleno svijetlo. Razgovori su se nastavili, ali bez zajedničkog jezika.
Sumirajući sve navedeno, jasno je da postoji opasnost od izbijanja sukoba između dvije zemlje. Međutim, nije tačno da je predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski prijetio ratom ruskom kolegi, Vladimiru Putinu. Zelenski zapravo poziva na razgovor, kako bi se stvari riješile na miran način.
Zbog svega toga, ovoj objavi dajemo ocjenu “pristrasno izvještavanje” i “klikbejt”.
Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju. Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu.
Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti.
