Evropski parlament (EP) usvojio je rezoluciju o Crnoj Gori, a sudeći po njenom sadržaju, vijesti nijesu najsrećniije. Evropski parlamentarci u ogromnoj većini, sa 529 poslanika za, 51 protiv i 53 uzdržana poručuju Crnoj Gori “da su visoke političke tenzije i polarizacija doveli do zastoja procesa pristupanja EU”, a poslan je i apel da se “popis stanovništva održi po EU standardima po završetku političkog zastoja u zemlji”. U pitanju je, efektivno, poziv za odlaganje popisa.  

Ta vijest nije dobro pala pro-srpskim i pro-ruskim strukturama u Crnoj Gori. Portal IN4S automatski je krenuo u medijski obračun sa Hrvatima u EP, a njihov glas prenose stranice na društvenim mrežama. Naslov IN4S-a o rezoluciji glasi:  

Hrvati u Evropskom parlametnu histerisali protiv popisa: Zatiru crnogorsku naciju, pomognimo Spajiću da se odupre ruskom i srpskom uticaju 

Jedna od stranica, pod nazivom “Nikšić ponosni srpski grad” još je dodala komentar:  

Nije li ovo direktno miješanje u unutrašnje stvari ,,nezavisnih država”, i čemu tolika graja i panika 

U tekstu IN4S-a koji je prenijela Fejsbuk stranica navode se riječi izvjestioca Tonina Picule, Hrvata, kao i poslanika Tomislava Sokola, takođe Hrvata.  

Amandman i “histerija” 

Picula i evropski poslanik Pedro Markez, koji nije Hrvat već Portugalac, podnijeli su amandman o popisu koji je usvojen, a u kojem se kaže:  

“Poziva se Crna Gora da sprovede dugo očekivani popis stanovništva i stanovanja u skladu sa standardima Evropske unije i međunarodnim standardima čim se politički zastoj u zemlji okonča, kako ovo važno pitanje ne bi bilo iskorišćeno kao još jedan izgovor za pojačavanje polarizacije društva.“ 

Iz teksta amandmana je jasno da Hrvat Picula nije “protiv popisa”, kako zaključuje IN4S.  

Picula je 2019. imenovan za izvjestioca EP za Crnu Goru, a ta institucija redovno usvaja rezolucije vezane za našu zemlju. Da se ne radi o miješanju u unutrašnje stvari govori i podatak da je Crna Gora još 2007. potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU, a 2010. postala kandidat za članstvo, pa se u EP nerijetko o njoj diskutuje. 

Izlaganje poslanika Sokola u EP podložno je interpretaciji. On je u svjetlu popisa i političke nestabilnosti u Crnoj Gori rekao:  

“Svjedoci smo zatiranja identiteta Crnogoraca kao zasebne nacije. Formiranje Vlade u kojoj bi bile radikalne prosrpske i proruske snage predstavljalo bi cementiranje tog procesa sa popisom koji bi bio posljednji korak u dekonstrukciji nezavisne Crne Gore. Bojim se da se gospodin Spajić nema snage sam oduprijeti i zato mu trebamo pomoći. Ako bi zaista došlo do ovakvog razvoja događaja, to bi bio još jedan promašaj zapadnih sila i EU. Budimo otvoreni, jer smo na korak stvaranja mini Bjelorusije u srcu Evrope, pod kontrolom Vučića i Rusije. Molim vas osvijestite se i spriječite to dok još nije kasno.” 

Sokol je iznio politički stav. 

Popis stanovništva u Crnoj Gori trebalo bi da se održi od prvog do petnaestog novembra. Iz Vlade je poručeno da će se, uprkos porukama iz Brisela, održati, dok opozicija poziva na bojkot.  

Dok pratimo najnovije informacije – sve dezinformacije o popisu moguće je pročitati u posebnoj rubrici na našem sajtu.  

Sporni tekst IN4S-a i objava na Fejsbuku dobijaju ocjenu – pristrasno izvještavanje.  

Ocjenu “Pristrasno izvještavanje” dobija medijski izvještaj za koji se može jasno utvrditi da favorizuje činjenice, stavove i zaključke koji odgovaraju određenom narativu, često ne poštujući pravilo kontaktiranja druge strane kada se radi o tvrdnjama koje su štetne po nečiji ugled, ili koje određene aktera prikazuju u negativnom svjetlu. Jedan od oblika pristrasnog izvještavanja je i selektivno prikazivanje činjenica, gdje se ističu činjenice koje idu u prilog određenoj tezi, dok se činjenice koje je ne potvrđuju tendenciozno izostavljaju.  

Ovakve medijske izvještaje uglavnom prati i vrlo emocionalan način pisanja. Oni mogu i ne moraju biti netačni, ali po pravilu ne prikazuju cijelu sliku i sve strane priče, već predstavljaju samo one činjenice koje odgovaraju preferiranom narativu. 

In this article