Proces izrade vakcine nije zbrzan, već prilagođen okolnostima

Dežurni dezinformatori javnosti neprestano dobijaju prostor da u medijima šire svoje, često i opasne, tvrdnje vezane za pandemiju i sami virus koji je u proteklih godinu dana paralisao čitav svijet. Na YouTube kanalu Glasa javnosti objavljen je 2. decembra video – intervju sa Branimirom Nestorovićem, koji je govorio o vakcinama, nošenju maski, imunitetu i uvođenju …

763

Dežurni dezinformatori javnosti neprestano dobijaju prostor da u medijima šire svoje, često i opasne, tvrdnje vezane za pandemiju i sami virus koji je u proteklih godinu dana paralisao čitav svijet.

Na YouTube kanalu Glasa javnosti objavljen je 2. decembra video – intervju sa Branimirom Nestorovićem, koji je govorio o vakcinama, nošenju maski, imunitetu i uvođenju mjera i karantina.

Intervju je objavljen na portalu Glasa javnosti, a podijeljen je i na njihovoj Facebook stranici.

Nestorović u intervjuu kaže da on neće da se vakciniše, da nije protiv vakcina, ali da one koje se primaju moraju biti provjerene i ispitane:



„Neću za ovu vakcinu da se opredijelim, zbrazno je, prebrzo je to sve trajalo. Pojedinim vakcinama su potpuno preksočena testiranja na životinjama. Ja se zalažem za sigurne vakcine, da se propisno testiraju. Ne mislim da su vakcine nepotrebne, ne radi se o tome da li vjeruješ da djeluje ili ne djeluje, nego o bezbjednosti. Treba realno da se procijeni rizik, korist i svako treba da izabere za sebe.“

Iako su sa početkom priče o razvoju vakcine plasirane i brojne dezinformacije u vezi njenom bezbjednošću, koja se dovodila u vezu sa vremenom izrade vakcine, okolnosti su u slučaju koronavirusa nametale nešto drugačiju dinamiku. Naime, proces izrade vakcine obično traje oko deset godina, ali je u slučaju koronavirusa, koji je poremetio redovono funkcionisanje svijeta kakvog znamo, taj proces bio skraćen iz više razloga.

Da bi se bilo koja vakcina smatrala uspješnom i bezbjednom, mora proći više faza:

·        pretkliničko ispitivanje, koje podrazumijeva i testiranje na životinjama;

·        prvu fazu kliničkog ispitivanja, koja obuhvata manju grupu zdravih odraslih dobrovoljaca koji će primiti vakcinu;

·        drugu fazu kliničkog ispitivanja, u okviru koje se vakcina daje osobama koje pripadaju onim grupama kojima je vakcina prvenstveno namijenjena, poput osoba u određenoj starosnoj dobi i s izvjesnim fizičkim zdravstvenim stanjem;

·        treću fazu kliničkog ispitivanja u kojoj se vakcina daje hiljadama ljudi i u kojoj se testira njena efikasnost i bezbjednost;

·        četvrtu fazu u kojoj se sprovode ispitivanja nakon odobrenja vakcine, kako bi se pratila neželjena dejstva i proučila dugoročni efekti.

Iz SZO objašnjavaju da su ovo koraci koji svakako moraju biti preduzeti, ali da su u slučaju koronavirusa, neki od koraka sprovođeni paralelno, kako bi se ubrzao razvoj vakcine, što ne znači da su isključeni uobičajeni mehanizmi praćenja bezbjednosti i efikasnosti vakcine. Ubrzan proces rada na vakcini u slučaju koronavirusa, dakle, ne znači da su određeni koraci koji bi se inači sproveli prilikom izrade bilo koje vakcine preskočeni, već da su samo određeni rađeni istovremeno, budući da se radi o novom virusu koji je za manje od godinu odnio i previše ljudskih života.

U trećoj fazi istraživanja trenutno se nalazi 12 mogućih vakcina, u drugoj fazi njih 36, dok prvu fazu testiranja prolazi više od 30 potencijalnih vakcina.

Ukoliko kliničke probe budu uspješne, kompanija se tada može tražiti odobrenje upotrebe vakcine kod regulatornih tijela. Tri regulatorna tijela se smatraju najbitnijim kada je u pitanju odobrenje vakcine i to američka Administracija za hranu i lijekove (FDA), evropska Agencija za lijekove (EMA) i japanska Agencija za farmaciju i medicinske uređaje.

Dalje, Govoreći o stopi smrtnosti, Nestorović kaže:



„Ne znamo ko je umro od korone, jer nemamo dovoljno obdukcija, vi proglašavate smrtnost ako pacijent umre i ima pozitivan test, a to je dosta diskutabilna priča. On može biti pozitivan ali da je umro od druge bolesti.“

Od početka pandemije u medijima i na društvenim mrežama je bilo prisutno više spekulacija i netačnih informacija na temu COVID-19 – od toga da se podaci o umrlima od korona virusa lažiraju i da se svaka smrt označava kao posljedica COVID-19 do lažnih informacija da se ljudima plaća da se izjasne kao pozitivni COVID pacijenti.

Prema podacima BBC-jevih fektčekera, u svijetu ne postoji opšteprihvaćeni standard za registrovanje smrti od koronavirusa, pa postoje razlike u tome kako razne države bilježe te slučajeve. Još na samom početku pandemije SZO je ukazala da su najranjivije grupe stariji ljudi, ljudi sa hroničnim oboljenjima, gojazni, što znači da virus najčešće ubija one koji imaju prethodna oboljenja. Takođe, serija obdukcija o kojoj je izvještavao Vašington post ukazala je da zapravo virus ubija ljude koji imaju prethodna oboljenja. Kako smo ranije prenosili, i grupa njemačkih patologa utvrdila je da pacijenti umiru od Kovida-19, a ne zbog prethodnih teških oboljenja ili od starosti.

Na sličan način su pogrešno interpretirane tvrdnje da je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) neprimjetno ažurirao svoje podatke o COVID-19 „priznajući da je samo 6% od svih američkih smrtnih slučajeva stvarno umrlo od COVID-19. Ovi podaci su svakako netačni, jer su preostalih 94% slučajeva bili slučajevi komorbiditeta (postojanje dva ili više bolesti kod pacijenta). Ovo ne isključuje COVID-19, već ga kombinuje sa drugim bolestima, koje često pokreće sam koronavirus. Na isto ukazuju i podaci nacionalnih nadležnih institucija za javno zdravlje, koje svakodnevno izvještavaju o smrtima koje su posljedica komplikacija izazvanih koronavirusom. Ne sasvim jasni podaci svakako ne znače da je broj onih koji su umrli od koronavirusa zapravo manji, kako se pogrešno sugeriše ovakvim izjavama.

Kritikujući mjere za sprečavanje širenja virusa u Srbiji, Nestorović se osvrnuo i na nošenje maski:



„Zaštitna vrijednost maski postoji kod onih koji su bolesni, iako oni svakako ne treba da se kreću. Da li zdravi treba da nose? Ovako kako mi nosimo, tri dana uzastopno hirurške maske, sigurno ne može da te zaštiti.“

Iako Nestorovć s pravom kritikuje način nošenja maski, budući da je i iz SZO apelovano više puta da se maske nose na ispravan način i redovno mijenjaju da bi imale svrhu, on ipak navodi da SZO kaže da maske ne štite:



„Vi nemate nijednu zvaničnu instituciju koja preporučuje nošenje maski, govorim o platnenim i hirurškim kod opšte populacije. Zdravstveni radnici treba da nose maske, bolesni treba da nose maske, ali da li zdravi treba da nose maske to je ostalo nedorečeno, vjerovatno ne.“

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, maske treba koristiti kao dio sveobuhvatne strategije mjera za suzbijanje prenosa i spašavanje života, uz konstantno isticanje da sama upotreba maske nije dovoljna da osigura adekvatnu zaštitu od virusa, već je potreban sveobuhvatan pristup koji uključuje fizičko distanciranje, izbjegavanje gužve, zatvorenih i bliskih kontakata, provjetravanje, higijenu ruku, prekrivanje usta i nosa prilikom kijanja i kašljanja itd.

Ipak, u preporukama SZO ažuriranim 1. decembra, u dijelu pitanja i odgovora, na pitanje kada masku treba da nosi opšta javnost, preporučuje se da masku treba nositi na područjima na kojima virus cirkuliše, u gužvama, gdje je nemoguće obezbijediti makar metar distance od drugih, kao i u prostorijama sa lošom ventilacijom.



„Nije uvijek lako odrediti kvalitet ventilacije, što zavisi od brzine promjene vazduha, recirkulacije i svježeg vazduha na otvorenom. Dakle, ako sumnjate, sigurnije je jednostavno nositi masku“, kažu iz SZO.

Zbog pogrešno interpretiranih podataka i navođenje na pogrešan zaključak koji se oslanja na takve podatke, ovu objavu ocjenjujemo kao manipulisanje činjenicama. Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.

Glas javnosti: Manipulisanje činjenicama

Autor:

Darvin Murić

Objavljeno:

09/12/2020

Ocjena:

Manipulisanje činjenicama