“Slučajni” kovid pacijenti, a ne plašenje naroda

1089
kovid-pacijenti

Velika Britanija jedna je od prvih zemalja koja je odlučila da ukine kovid propusnice i obavezno nošenje maski kao dio strategije za borbu protiv koronavirusa. A, u žiži onlajn mahinacija našli su se kovid pacijenti.

Takvu odluku, vlasti su objasnile uspješnom kampanjom vakcinacije i boljim razumijevanjem procesa liječenja kovida. Međutim, pojedini Fejsbuk korisnici tvrde da vlasti na ostrvu žele da održe strah, te hospitalizuju i one koji imaju samo pozitivan test.

“60% kovid pacijenata se u bolnicama ne liječi primarno zbog kovida nego su tamo samo zbog pozitivnog testa sa potpuno drugim problemima ali se vode u kovid pacijente zbog testa jelte a i mora se malo držat strah medju narodom…” tvrdi jedan fejsbuk korisnik, dijeleći sadržaj sa Dejli mejla.

U naslovu teksta Dejli mejla, istina, navedeno je da se 60 odsto pacijenata ne liječi od kovida. Međutim, razlog za takvu statistiku nije “pumpanje brojki” niti sijanje straha. Objašnjenje, kako je naveo Dejli mejl, leži u “slučajnim prijemima”.

Oko 7.000 od 14.600 pacijanata sa kovidom u Engleskoj su tzv slučajni prijemi, odnosno “slučajni” kovid pacijenti, pokazuju podaci – navodi ovaj medij. Dakle, 7000 slučajeva primljeno je u bolnice širom Engleske zbog drugih tegoba i bolesti, ali im je dodatnim testiranjem potvrđen kovid.

-Procenat pacijenata koji su slučajno zaraženi opao je u skladu sa eksplozijom Omikrona, što ilustruje kako je trenutni talas blaži od prethodnih skokova. Slika je slična i na nacionalnom nivou, sa samo 7.600 od 14.600 engleskih Covid ‘pacijenata’ koji se prvenstveno liječe zbog nečeg drugog – što znači da su 47,9 odsto takozvani “slučajni” slučajevi – navodi Dejli mejl.

Dakle, hospitalizovani nisu u bolnicama samo zbog pozitivnog testa, kako se tvrdi na Fejsbuku, niti je cilj plašenje naroda u zemlji koja prva ukida kovid mjere. Zbog toga ova Fejsbuk objava dobija ocjenu dezinformacija.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

In this article