Ne stišavaju se teorije o katastrofalnim zemljotresima koji su u crno zavili Tursku i Siriju. Mnogi na društvenim mrežama govore o planiranoj nepogodi, seizmičkom oružju, čudnoj svjetlosti… Iz dana u dan pojavljuju se i razni snimci, fotografije koji navodno potiču iz potresom pogođenih područja, međutim oni datiraju od ranije, a zabilježeni su na drugim lokacijama.

Jedan od njih se pojavio na Fejsbuku. Na videu se vide vozila koja stoje u koloni i koja se jako tresu. U pozadini snimka je moguće čuti sirenu za uzbunu. U opisu objave piše:

Snimak Uživo sa kamere unutar automobila u Turskoj. Bože olakšaj a ne otežaj, Bože daj da se završi sa dobrim Amin

Iako se internet zajednica okupila ispod objave u znak podrške Turskoj i Siriji, ovaj video nije snimljen uživo u Turskoj u vrijeme zemljotresa.

Sudeći po dostupnim podacima, video je nastao u Japanu, u Tokiju. U cirkulaciji je od 2019, bar se od tada dostupni primjerak može naći na Jutjubu. Iako nije moguće potvrditi tačan datum njegovog nastanka, na dostupnom snimku u uglu piše: 11.03.2011. Taj datum poklapa se sa takođe katastrofalnim zemljotresom koji je pogodio Japan, kada je poginulo oko 20 hiljada ljudi, a nakon čega je uslijedio cunami i nuklearna katastrofa u Fukušimi.

Da je snimak nastao u Tokiju potvrđuju i GPS koordinate, koje se takođe mogu vidjeti na snimku. Njihovom pretragom se dolazi do jednog puta u glavnom gradu Japana, a koji je podudaran sa onim sa videa.

Na spornom snimku koji je objavljen na Fejsbuku ne vide se informacije u vidu datuma i koordinata, kao u onom na Jutjubu.

Zbog očiglednih dokaza da video nije nastao za vrijeme zemljotresa u Turskoj, već u Japanu i to prije nekoliko godina, ova objava dobija ocjenu – lažna vijest.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

In this article