Korisnici društvenih mreža koji spadaju u red dezinformatora lako se odluče za zloupotrebu snimaka, koji su, čini se, još više dobrodošli ukoliko su na nekom od stranih jezika. Ovoga puta raskrinkavamo snimak na njemačkom jeziku, u kome se prije otvaranja novog COVID-19 centra u Berlinu testiralo medicinsko osoblje, a kojim teoretičari zavjere žele ukazati na to da je pandemija koronavirusa lažirana.
Na Fejsbuk profilu Marko Kraljevic – treci, čije objave često raskrinkavamo u našim analizama, objavljen je snimak, star više od godinu, koji prati sljedeći tekst:
Na Instagramu je prvobitno podijljen na nalogu Officialmelisa, što sada nije dostupno, jer je podijeljen u priči, koju je moguće vidjeti u roku od 24 sata na toj platformi. Ona je u snimku, od 0:13 poručila da se u novoj korona bolnici sprovodi probni rad, što su analizirale i prevele naše kolege iz hrvatskog Faktografa.
Ovu objavu su pored kolega iz Hrvatske, analizirali i Raskrinkavanje.ba koji su detaljnom analizom snimka došli do podatka da se radi o ‘Centru za liječenje korone Jafeštras’ u Berlinu.
O pometnji koju je izazvao snimak, pisao je njemački ZDF.
Kako je objašnjeno u njihovom članku, cilj je bio da se novi ‘Centar za liječenje korone Jafeštras’, koji je postavljen u jednom izložbenom prostoru, testira prije otvaranja, za šta su bili potrebni statisti. Kako je saopšteno iz Vivantes bolnice, koja upravlja tim centrom, u pitanju je dvočasovna vježba u kojoj je bilo angažovano oko 50 zaposlenih i 70 statista, što je objavljeno i na njihovom zvaničnom Tviter nalogu, još u septembru prošle godine. Praksa u toj bolnici je da se takve vježbe uvijek sprovode prije zvaničnog otvaranja.
U članku ZDF-a, objavljen je i novi snimak korisnice Instagrama, Melise, čiji video su prethodno zloupotrijebili teoretičari zavjere:
Iz gorenavedenih činjenica jasno je da je video zloupotrijeljen i zbog toga ova objava dobija ocjene ‘dezinformacija’ i ‘manipulisanje činjenicama’.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
