Regionalni tabloidi nerijetko pokušavaju da zastrašivanjem čitalaca i ukazivanjem na navodne prijetnje dođu do klikova i uspostave određene narative.

Primjer ovakve manipulacije čitaocima je tekst koji je objavio Informer povodom situacije u Nagorno Karabahu, spornoj regiji oko koje je ponovo izbio oružani sukob između Jermenije i Azerbejdžana.

I u naslovu i u daljem tekstu, navodi se da čitavom svijetu prijeti katastrofa ako se sve ne riješi u roku od 24 sata, a pominje se i potencijalni rat, u kom bi učestvovali Rusija, NATO i “Zapad”. 

(VIDEO) SVET NA IVICI KATASTROFE, U RAT U NAGORNO KARABAHU UŠLE I TURSKA I JEREVAN, RUSIJA TO NE MOŽE GLEDATI MIRNO! Ako sve ne stane “u roku od 24 sata” NEK NAM JE BOG U POMOĆI! , stoji u naslovu teksta, koji je postavljen i na Fejsbuk stranici Informera, a podijeljen je više puta.

Ukoliko se sukob ne obustavi u “roku od 24 sata” u rat će se neminovno umešati i Moskva koja ne može mirno gledati šta se dešava na njenim granicama, niti sme dopustiti da “stvar izmakne kontroli”. To istovremeno znači i reakciju NATO i Zapada, a onda NEK NAM JE BOG U POMOĆI! piše Informer.

Činjenica je da su se proteklih dana u Nagorno Karabahu vodile žestoke borbe između jermenske I azerbejdžanske vojske, međutim sukobi  nisu zabilježeni nigdje osim u toj regiji.

Rojters je prenio i da je  predsjednik Francuske Emanuel Makron   izjavio  da  ratna retorika koja dolazi iz Turske potpiruje ofanzivne akcije Azerbejdžana u Nagorno-Karabahu, ali je istakao  da trenutno nema dokaza da je Turska umiješana u sukob,  što u naslovu tvrdi Informer.  

Ujedinjene nacije pozvale su i jednu i drugu stranu da odmah odlože oružje i vrate se pregovorima, prenijela je Slobodna Evropa, a momentalni prekid sukoba zatražili su i Rusija, Sjedinjene Američke Države i EU.

Podsjetimo, ovo nije prvi  rat u Nagorno-Karabahu, regionu  kroz koji prolaze međunarodni cjevovodi sa naftom i gasom. Konflikt oko ove oblasti počeo je još  1923. godine, kada su je sovjetske komunističke vlasti poklonile Azerbejdžanu, iako je u njoj u tom trenutku,  živelo 96 posto Jermena. Kada se  Sovjetski Savez raspao,  postalo je  jasno da će nastati nezavisne države. Jermensko stanovništvo Nagorno Karabaha željelo je da ostane uz maticu, što je potvrđeno i referendumom, a Azerbejdžan je nastojao da ukine autonomiju i potpuno ovlada područjem. Zbog svega toga  izbio je i rat koji je trajao od 1988. do 1994. godine.

Imajući u vidu da pomenuta objava o sukobu koji je u toku sadrži neprovjerene i netačne tvrdnje, o čemu svjedoče brojni izvještaji kredibilnih medija i poruke svjetskih lidera,  ovaj članak dobio je ocjeniu Dezinformacija.

Ovakvu ocjenu, prema metodologiji Raskrinkavanja, dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

Informer: Dezinformacija