Plaćanje kreditnim karticama umjesto plaćanja gotovinom dio je naše svakodnevice. Taj način plaćanja ima svoje prednosti i mane i na svakom pojedincu je da samostalno odluči da li će uopšte koristiti taj bankarski proizvod.

Međutim, ima i onih koji ovakav način plaćanja koriste da kreiraju teorije zavjere na društvenim mrežama.

U jednoj od takvih objava na Fejsbuku  se navodi:

„Stop plaćanju kreditnim karticama iz dva razloga. 1. Korišćenjem keša imamo još koliku toliku slobodu.2. Plaćanjem karticama banke, odnosno satanisti nam uzimaju 3 odsto po plaćanju.Prost primjer kako nas pljačkaju. Ako je godišnji promet karticama 15 milijardi eura znači da su nam satanisti preko banaka uzeli 500 miliona.“

Tvrdnje koje su izrečene u ovoj objavi da iza kartica kao sredstva plaćanja stoje satanisti koji nas pljačkaju spadaju u teoriju zavjere i ničim nijesu dokazive.

Netačno su interpretirani i podaci koji se odnose na visinu provizije u odnosi na tri odsto pri plaćanju, kao i proizvoljan zaključak o godišnjem prometu banaka po osnovu plaćanja karticama.

Prije svega, za određene usluge prilikom korišćenja platnih kartica banke uopšte ne uzimaju proviziju. Osim toga, provizija je predviđena i kada govorimo o gotovinskim uplatama jer i za takve usluge banke uzimaju određenu proviziju, poput plaćanja telefonskih računa, računa za struju, uplate novca na nečiji račun po raznim osnovama…

Na sajtovima banaka klijentima su dostupne informacije o svim naknadama koje plaćaju uključujući i  široko dijapazon naknade za gotovinske isplate. Uz to, cjenovnici banaka demantuju i tvrdnju iz objave da one uzimaju tri odsto po plaćanju jer svaka banka u bilo kojoj državi ima različite cjenovnike za određene usluge uključujući i korišćenje kreditnih kartica.

Crna Gora je jedan od država u kojoj je to pitanje zakonski uređeno kroz Zakon o uporedivosti naknada povezanih sa računom za plaćanje potrošača, prebacivanju računa za plaćanje potrošača i računa za plaćanje sa osnovnim uslugama. Po ovom zakonu obaveza Centralne banke (CBCG) je da objavljuje uporedive podatke o naknadama koje banke naplaćuju potrošačima i oni su  dostupni  na sajtu CBCG.

Zbog netačnog i nepreciznog interpretiranja podataka o visini provizije koju banke obračunavaju prilikom korišćenja neke od njihovih usluga ovaj sadržaj ocjenjujemo kao dezinformaciju.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.

Zbog tvrdnji da iza kartica stoje “satanisti koji nas pljačkaju” ovu objavu ocjenjujemo i kao teoriju zavjere.

Ocjenu “Teorija zavjere” dobija medijski izvještaj koji daje neistinit ili neprovjerljiv opis neke pojave, događaja ili osobe, predstavljajući ih kao dio ili rezultat skrivenog plana (“zavjere”). Za ovakve sadržaje karakteristično je da iznose niz tvrdnji, predstavljenih kao činjenice, između kojih se utvrđuju uzročno-posljedične veze, bez nuđenja bilo kakvih kredibilnih dokaza.

In this article