Ono što kažete popisivaču smije se koristiti samo za statistiku 

1118

Najavljeni popis stanovništva u Crnoj Gori i dalje sa sobom nosi neka otvorena pitanja. Političari iz zemlje i regiona, kao i neki analitičari, međutim, žele da otvore i ona koja su zakonom i regulativama zatvorena. 

Srpski istoričar čije su tvrdnje raskrinkane više puta, Aleksandar Raković, pozvao je građane Crne Gore da se izjasne da su po nacionalnosti Srbi, da govore srpskim jezikom i da su pravoslavne vjere i da pritom sačuvaju kopije popisnica na osnovu kojih bi potencijalno mogli da ostvaruju prava u Republici Srbiji. Između ostalog, Raković je ciljao na studente iz Crne Gore, koji bi na osnovu popisnice mogli u Srbiji da se školuju o trošku budžeta te zemlje.  

Nedugo potom, predstavnike Saveza studenata Crne Gore u Srbiji primili su potpredsjednik vlade Srbije i ministar odbrane, Miloš Vučević, kao i ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Nikola Selaković. Na sastanku su, kako je saopšteno, predstavnici Saveza studenata predstavili inicijativu kojom bi kopija popisnice postala integralno dokazno sredstvo o nacionalnoj pripadnosti prilikom apliciranja za ostvarivanje prava na besplatno školovanje studenata iz Crne Gore u Srbiji.  

Ipak, njihova inicijativa, u suprotnosti ja sa zakonima dvije države, prvenstveno Crne Gore, odakle dolazi troje studenata koji su predsjedniku SNS-a predstavili ideju.  

Zakon “gasi” ideju  

Ono što je ključni problem inicijative je da Zakon o popisu stanovništva dozvoljava da se prikupljeni podaci, dakle ono što se nađe u popisnici koju su studenti ponudili kao dokaz vlastima u Srbiji, ne smije koristiti ni za šta drugo osim za statistiku u Crnoj Gori.  

U Zakonu o popisu stanovništva Crne Gore, član 29 jasno kaže:  

  • Individualni podaci i upitnici za popis prikupljeni popisom koriste se isključivo u statističke svrhe… 
  • Individualne podatke i upitnike za popis, sa identifikatorom, Uprava za statistiku ne može ustupati drugim fizičkim i pravnim licima. 
  • Podaci i upitnici za popis prikupljeni u popisu ne mogu se koristiti u svrhu utvrđivanja obaveza građana, niti kao dokaz za ostvarivanje prava građana… 
  • … Uprava za statistiku dužna je da preduzme mjere administrativne, tehničke ili organizacione prirode radi zaštite podataka prikupljenih popisom, od neovlašćenog pristupa tim podacima, njihovog otkrivanja ili zloupotrebe. 

Dakle, kako smo objasnili u ranijem tekstu, Zakon ne dozvoljava da se podaci koje date popisivaču koriste za nametanje nekih obaveza, poput obračunavanja poreza koji neko možda nije platio. Takođe, podaci koji se unesu u popisnicu nikako ne mogu i ne smiju biti korišteni za ostvarivanje drugih prava; na primjer: na osnovu podataka koje su prikazani u popisnici ne može se ostvariti socijalna pomoć, subvencija ili neko drugo pravo.  

Dodatno, ni srpski zakoni ne dozvoljavaju da se podaci iz popisa koriste na način na koji su to Vučeviću i Selakoviću ponudili studenti.  

U članu 29 Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine Republike Srbije je propisano da se podaci prikupljeni u popisu ne mogu upotrebljavati u svrhu utvrđivanja obaveza građana, niti se mogu koristiti kao dokaz za ostvarivanje prava građana.    

Zbog čega ovakav predlog nije na mjestu i u skladu za zakonima objašnjeno je u saopštenju  CDT-a – gjde je rečeno da, budući da su i Srbija i Crna Gora države aspirantkinje za članstvo u EU, dužne su da poštuju principe i obaveze sadržane u Kodeksu prakse evropske statistike, naročito Regulative 223/09, koja propisuje da:  

“… korišćenje povjerljivih podataka u svrhe koje nijesu isključivo statističke, kao što su administrativne, pravne ili poreske svrhe, treba strogo zabraniti.” 

Od početka kampanje za popis imali smo i drugih predloga koji na sličan način nisu ostvarivi. Riječ je o tvrdnjama koje su plasirale političke partije da će popis utvrditi koliko bivši funkcioneri imaju stanova. I u tom slučaju Zakon o popisu je jasan – podaci koje dati popisivaču ne mogu biti iskorišćeni u svrhu utvrđivanja obaveza građana, niti kao dokaz za ostvarivanje prava građana.  

To nam je tada zvanično potvrđeno iz Monstata, koji se, nakon što su takve tvrdnje ponovljene, ponovo javno oglasio sa istim stavom, odnosno tumačenjem zakona

Dakle, podaci koje date tokom popisivanja, smiju da se koriste samo kako bi se stvorila slika o stanovništvu Crne Gore – starosti, obrazovanju, kretanju stanovništva, pa i nacionalnim i jezičkim pitanjima na kojima politika insistira. Ne i za ostvarivanje prava na besplatno školovanje ili nečeg sličnog.  

In this article