Jedan od najpoznatijih zviždača na svijetu, Džulijan Asanž, i dalje je iza rešetaka u Velikoj Britaniji i ovih dana vodi bitku protiv izručenja u SAD zbog optužbi za špijunažu. S obzirom na to da je suđenje u toku, moguće da je to bio povod za širenje starih dezinformacija o Asanžovom psiho-fizičkom stanju.
Na društvenim mrežama kruži navodna Asanžova fotografija (1, 2) (arhivirano: 1,2) na kojoj se može vidjeti da je izmučen. Fotografiju prati navod:
Dok licemerni zapad place za Navaljnim laka mu zemlja, pozdrav i podrska za Asanza.
Preko fotografije je ispisano “Februar 2024.”, što upućuje na to da je nastala ovih dana. A, sudeći po ogromnom broju lajkova, komentara i šerova, svjetska javnost je zgrožena ophođenjem prema njemu.
Međutim, ova fotografija nije stvarna i djelo je vještačke inteligencije (AI). O njoj smo pisali u aprilu prošle godine.
Njen autor, tviteraš The Errand Friend, to je i potvrdio za AP i Bild i tada je rekao:
“Moja namjera je bila da napravim fotografiju zasnovanu na dokumentovanim dešavanjima oko Džulijana. Nakon hapšenja, u suštini mu je zabranjeno pojavljivanje u javnosti, uključujući i na sopstvenim suđenjima. To znači da javnost nije u mogućnosti da svjedoči šta mu je učinjeno, ali postoje dokazi o njegovom psihičkom i fizičkom padu. Tražio sam, kroz ovu fotografiju, da stvorim nešto što dovodi ljude u moralnu dilemu. Šta javnost radi kada može aktivno da vidi to stanje…”
The Errand Friend je potvrdio/la da je koristio/la program Midjourney, koji je korišćen i kod drugih montaža poznatih ličnosti.
Raskrinkavanje je, osim o Asanžu, pisalo i o drugim slučajevima gdje je korišćena vještačka inteligencija, a u kojima je javnost mogla biti dovedena u zabludu. AI programi su i dalje lako dostupni i kroz njih je moguće generisati bilo kakav sadržaj, kakav autor zamisli.
Pomenute objave dobijaju ocjene – lažna vijest i reciklaža.
Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.
Ocjenu “recikLAŽA” dobija medijski sadržaj koji iznova koristi već objavljene informacije bez jasne naznake vremenskog perioda na koji se sadržaj odnosi. Tekst se reciklira u određenom trenutku kako bi se manipulisalo zaključcicima konzumenta medijskog sadržaja.
