Grb ukrajine nema veze sa Hazarima niti sa robovlasnicima

3618

Od početka ruske agresije pojedini mediji i korisnici društvenih mreža Ukrajinu i njene građane pokušavaju predstaviti kao naciste i zločince i u tu svrhu se često koriste simboli koji se mogu vidjeti na ukrajinskim uniformama kao i na nakitu čelnika ukrajinske vojske.

Ovoga puta, na meti je grb Ukrajine.

„DA LI ZNATE ? Da je grb današnje Ukrajine identičan žigu, kojim su Hazari žigosali svoje slovenske robove,a koje su potom prodavali u Carigradu. Koliko li je Ukrajinaca svesno da je simbol današnje države zapravo simbol ropstva i poniženja njihovih predaka? Tragedija zaborava…“, tvrdi se na Fejsbuku uz fotografiju koja navodno dokazuje da su simboli za žigosanje robova i ukrajnski grb isti.

Teško je zamisliti da postoji država koja bi za svoj grb izabrala nešto čime su se žigosali robovi, i ovakve tvrdnje predstavljaju dio narativa o Ukrajini kao fašističkoj i zločinačkoj državi.

Ovaj grb je upisan u Ustav Ukrajine i kao što se može i pretpostaviti, nema veze sa Hazarima i žigosanjem robova.

U članu 20. ukrajinskog Ustava se kaže:

„Glavni elemanat grba Ukrajine je amblem kneževine Vladimira Velikog“. Dakle, grb je inspirisan grbom Kneza Vladimira, koji je, kako je ukazao i fakt-čekerski sajt Myth Detector, vladao Rusijom iz Kijeva.

„U martu 1918., Rada (parlament) Nezavisne Ukraijne je odobrio drevni simbol Vladimira Velikog kao grb Narodne republike Ukrajine“, piše Myth Detector.

Institut za strateški dijalog (ISD) je dodatno u svojoj analizi pojasnio je u pitanju anti-semitska teorija zavjere kojom se opravdava ruska agresija na Ukrajinu.

Hazari su postalo poplarna tema među teoretičarima zavjera zbog tvrrdnje da su masovno u osmom vijeku prelazili u judeizam“, navodi ISD.

Dakle, urkajinski grb nema veze sa Hazarima, naročito ne sa robovlasnicima, pa ovu objavu ocjenjujemo kao lažnu vijest.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.