Marketing prevare: Laži o hapšenju Jokića i zloupotreba RTCG-a

1678

Raskrinkavanje je već iz nekoliko navrata, kao i kolege iz regiona, upozoravalo na metode marketinga, kroz koje se provlače javne ličnosti i to bez njihovog znanja i pristanka. Formula je uglavnom ista: svi oni su imali neki zdravstveni problem koji nikako nijesu mogli da riješe, ali su (kao) uz pomoć preparata koji se reklamira za svega nekoliko dana uspjeli sebi da pomognu. Posljednji takav slučaj bio je sa popularnom voditeljkom Marijom Razić, koja je na kraju podnijela prijavu policiji. Kroz isto je prošao nekadašnji novinar Ananije Jovanović. Na tapetu su se našle i novinarke N1 – Tatjana Aleksić i Sanela Dujković.

Posljednja u nizu takvih marketinških prevara dolazi nam navodno sa portala RTCG-a, uz naslov:

AKTUELNA VIJEST NEDELJE: Tragedija u Crne Gore !Zašto je uhapšen direktor podgoričkog Doma zdravlja i glavni ljekar Danilo Jokić?

Na ovoj stranici, koja apsolutno nije u vlasništvu RTCG-a, niti ima takav URL, pomenuta vijest je navodno objavljena 31.08. Pretragom na internetu nije moguće doći do informacije da je direktor podgoričkog doma zdravlja, Danilo Jokić, uhapšen. Naprotiv, on je dan kasnije, 01.09, sa saradnicima obišao kolege iz Bijeljine.

U spornom tekstu Jokić se predstavlja kao kardiohirurg, koji govori o kardiovaskularnim problemima, koji su navodno odnijeli 50 hiljada života u Crnoj Gori prošle godine. Jokić je subspecijalista za bolesti zavisnosti. Statistika govori da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti u našoj zemlji, ali se ne navodi brojka od 50 hiljada. Na sajtu Instituta za javno zdravlje piše:

“Podaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore pokazuju da u Crnoj Gori od akutnog koronarnog sindroma (AKS) – akutni infarkt miokarda i nestabilna angina pektoris – godišnje obolijeva više od 1000 osoba koje su  najčešće u radno-aktivnoj dobi, te komplikacije bivaju usložnjene ekonomskim implikacijama (komponentama).

Prema poslednjim dostupnim podacima Registra akutnog koronarnog sindroma broj slučajeva obolijevanja od ove bolesti iznosio je 1420. Polna distribucija oboljelih ukazuje na veću zastupljenost muškaraca u strukturi obolijevanja od AKS, jer podaci pokazuju da je prijavljeno 892 slučaja AKS muškog pola (63%) i 528 slučajeva AKS ženskog pola (37%).

Broj umrlih od AKS iznosio je 214, pri čemu je skoro dva puta više umrlo osoba muškog pola (63.6%) u odnosu na osobe ženskog pola (36.4%). Najviše umrlih, njih 75.2%, pripadalo je starosnoj grupi iznad 65 godina. Osnovni uzrok smrti je kod 95,8% osoba bio akutni infarkt miokarda, dok je 4,2% umrlo od nestabilne angine pektoris.”

Poenta cijelog spornog teksta je da je Jokić navodno uhapšen jer je rekao istinu: da tradicionalni ljekovi protiv visokog pritiska, koji je jedan od uzroka kardiovaskularnih bolesti, ne rade posao, i da je samo preparat koji se reklamira djelotvoran.

Nakon toga se navodi “nervoza” izvjesnog predstavnika saveza apoteka, koji ni ne želi da čuje za pomenuti preparat. On je potpisan kao vodeći farmaceut, Ivan Memedović, a njegovo ime ispraćeno je fotografijom.

Savez apoteka ne postoji, dok čovjek sa fotografije postoji, ali njegovo ime je Heraklito Fortes i nema veze sa farmacijom, već sa politikom u Brazilu.

Na kraju je bitno pomenuti da je u ovom spornom vidu marketinga zloupotrijebljen lik i djelo novinarke RTCG-a, Julijane Žugić, koja je navodno vodila intervju sa doktorom Jokićem.

Kako prepoznati lažne oglase?

S obzirom na sve učestalije sadržaje ovog tipa, evo nekoliko preporuka kako ih prepoznati:

  • Sajtovi koji nude određeni proizvod uglavnom su takozvani – lenderi, jednostrani sajtovi, koji nemaju drugi sadržaj
  • Klikom na bilo koju od ponuđenih opcija, pretraga vodi do linka za kupovinu proizvoda
  • Gotovo uvijek se nudi 50% popusta
  • Gotovo uvijek se radi o “šansi koja se ne propušta”
  • Sadržaj je pun jezičkih nelogičnosti i djeluje kao da je generički preveden sa drugog jezika
  • Brojke koje se pominju su obično predimenzionirane

Sporni sadržaj dobija ocjenu – lažna vijest.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

In this article