Nema dokaza da je temljotres u Turskoj izazvan eksplozijom bombe u naftnoj bušotini 

697

Na društvenim mrežama su potresi u Turskoj i Siriji, sedmicama nakon nesreće koja je zadesila dvije države, i dalje aktuelna tema, a dezinformatori nas i dalje ubjeđuju da je takav scenario zapravo izrežiran. 

Korisnik Fejsbuka, za kog smo više puta ukazivali da širi dezinformacije i lažne vijesti, objavio je na Fejsbuku post sljedeće sadržine:

“Gledate eksperiment sa veštačkim zemljotresom u SAD 

Da bi se to uradilo, bombe eksplodiraju u starim naftnim bušotinama na dubini od 6-7 hiljada metara i izazivaju zemljotres magnitude 6,7. 

U Turskoj, inače, ima mnogo takvih starih naftnih bušotina u zoni zemljotresa..ali jos vise podmorskih dubokih šupljuna. 

Da li i dalje mislite da je iniciranje zemljotresa teorija zavere!?, navedeno je u Fejsbuk objavi” 

Video se zapravo odnosi na eksperiment sproveden 1971. godine u SAD-u, što je moguće utvrditi obrnutom pretragom kadrova iz video klipa. Projekat poznat kao Cannikin je zapravo podzemni test nuklearnog oružja koji je Komisija za atomsku energiju SAD-a izvršila na ostrvu Amčitka na Aljasci. 

Taj eksperiment je bio dio serije nuklearnih testova Operacije Grommet tokom koje je testirano oružje. 

“Najveći podzemni nuklearni test koji su sprovele Sjedinjene Američke Države, projekat Cannikin bio je jedan od tri podzemna nuklearna testiranja izvedena na različitim mjestima na ovom 43 milje dugom ostrvu u Aleutskom lancu. Sastojao se od termonuklearne bombe od 5 megatona, detonirane u komori prečnika 50 stopa, na dnu okna od 5.875 stopa. Ostrvo Amčitka je bilo vojna ispostava u Drugom svjetskom ratu, a aerodrom i bazni kamp iz tog objekta ponovo su korišćeni za program nuklearnog testiranja”, navedeno je na veb sajtu posvećenom tom projektu. 

Na zvaničnom veb sajtu Američkog geološkog zavoda smo potvrdili da nuklearna eksplozija može izazvati zemljotres i da je tokom testiranja nuklearnog oružja u SAD-u prouzrokovan potres jačine 6.9 stepeni Rihterove skale. 

Nuklearna eksplozija može izazvati zemljotres, pa čak i niz naknadnih potresa. Međutim, zemljotresi izazvani eksplozijama bili su mnogo manji od eksplozije, a sekvenca naknadnih potresa proizvodi sve manje i manje naknadnih potresa od zemljotresa slične veličine. Domet mogućeg zemljotresa izazvanog eksplozijom ograničen je na nekoliko desetina kilometara od tačke pogotka.  

Najveći podzemni termonuklearni testovi koje su sprovele SAD detonirani su na zapadnom kraju Aleutskih ostrva u Amčitki. Najveći od njih bio je test od pet megatona (kodno ime Cannikin) koji se dogodio 6. novembra 1971. sa oslobađanjem energije ekvivalentnom zemljotresu jačine 6,9 stepeni”, istaknuto je na veb sajtu Američkog geološkog zavoda. 

Međutim, cilj eksperimenta sprovedenog u SAD-u nije bio vještačko izazivanje zemljotresa, već testiranje nuklearnog oružja.  

Svakako, ovaj slučaj se ne može povezati sa zemljotresima koji su pogodili Tursku i Siriji, niti je detonacija izazvana u natftnoj bušotini bila uzrok zemljotresa u Turskoj.  

Potresi koji su se dogodili početkom februara nisu vještački izazvani, što je tim Raskrinkavanja.me prethodno dokazao

Dr Ana Mladenović, naučna saradnica Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu, za N1 kaže da se Turska nalazi na aktivnom tektonskom području, zbog čega su potresi bili očekivani. 

“Sama Turska leži na anatolijskoj ploči, koja je na neki način uklještena između dve veće ploče. Istočno od anatolijske se nalazi arabijska ploča koja je vrlo aktivna i kreće se ka severu, upravo to izaziva aktivnost. Nije neočekivano, mi znamo sve to, postoje podaci o pomeranjima GPS stanica koje beleže kretanje arabijske ploče, zbog toga znamo kolika je aktivnost, naravno da nismo mogli tačno da kažemo da će biti zemljotres magnitude 7,8. Nijedan seizmolog vam neće reći sa sigurnošću da će se desiti danas ili sutra“. 

Jasno je da zemljotres nije vještački izazvan, kako se tvrdi u Fejsbuk objavi, zbog čega je ocjenjujemo kao lažnu vijest. 

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu. 

In this article