Raskrinkavanje je već pisalo o narativu u kojem se pokušava progurati ideja da nas neko ili nešto ubjeđuje da su klimatske promjene stvarnost, a ako je vjerovati dezinformatorima – to baš i nije istina. S tim u vezi, neki ne prezaju od manipulacija kako bi sproveli svoju agendu.
Na Fejsbuku kruži post u kojem se mogu vidjeti dvije fotografije vremenske prognoze sa televizije. Jedna mapa iza voditeljke je zelena, druga crvena. Post prati opis:
Kako se stvara kult globalnog zatopljenja
Preko donje fotografije na engleskom je ispisano:
Hladnije temperature u 2022, ali u crvenom da vas zastraše.
Ovom manipulacijom bavio se i Politifact. Njihov tim kontaktirao je ARD, organizaciju koja okuplja TV emitere, od kojih je jedan i onaj na spornim fotografijama. Tražili su pojašnjenje o mapama, odnosno zašto je ona iz 2017. zelena, a ona iz 2022. crvena. Odgovor koji su dobili, između ostalog objašnjava:
… iz kompanije osporavaju ideju da dvije različite mape pokazuju zavjeru prognostičara da proguraju plan klimatskih promena.
„Dvije grafike se razlikuju po dizajnu i prezentaciji. Do kraja 2019. godine, mape temperature koje su date u „Tagesthemen“ su samo predstavljale temperaturu u brojevima — zelena pozadina nije imala nikakve veze sa temperaturom“, pojašnjeno je iz ARD-a.
Interesantno je i to što je Raskrinkavanje demantovalo identičnu tvrdnju prošle godine.
Vremenska prognoza njemačkog ARD-a koja je tema spornog posta prikazuje emisije iz juna 2017. i 2022.
S obzirom na to da smo tada dokazivali da meteorolozi ne manipulišu podacima, niti bojama, kako bi provukli priču o klimatskim promjenama, kao i sada, ova objava dobija ocjenu – manipulisanje činjenicama. Kako se ista informacija pojavljuje i godinu kasnije, ona dobija i ocjenu – reciklaža.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
Ocjenu “recikLAŽA” dobija medijski sadržaj koji iznova koristi već objavljene informacije bez jasne naznake vremenskog perioda na koji se sadržaj odnosi. Tekst se reciklira u određenom trenutku kako bi se manipulisalo zaključcicima konzumenta medijskog sadržaja.
