Protesti protiv kovid mjera, ali i vakcinacije, svakodnevna su stvar u momentima kada pandemija nosi hiljade života dnevno.
Fabrikovanje protesta i njihove brojnosti takođe je svakodnevna stvar.
Skupovi koji nemaju veze s koronavirusom često se pokušavaju predstaviti kao protesti koji okupljaju ogroman broj ljudi a svjedočili smo i lažnim tvrdnjama da se policija priključuje protestima.
I ovoga puta dezinformisanje je nastavljeno po sličnoj matrici.
Na Fejsbuku je preko 1,2 hiljade puta podijeljen video sa masovnog skupa u Brazilu uz tvrdnje da se radi o protestu protiv mjera za suzbijanje virusa, a snimak je do ovog trenutka vidjelo više od 23 hiljade korisnika.
„Brazil…! Više od 1.000.000 ljudi na ulici protiv mera tkzv kovida ! Bravo narode. Samo ujedinjeni do pobede! Budi se čovečanstvo! Narod izašao na ulicu… Naravno bez poziva. Zar treba da nas neko pozove..? Ovde se radi o opstanku ili nestanku! Mi odlučujemo, Život ili Smrt!“, tekst je koji prati objavu.
Naravno, nije riječ o protestu protiv mjera. Pretragom fotografije izvučene iz videa dolazi se do izvještaja brazilskih medija o velikom skupu, održanom 7. septembra u znak podrške predsjedniku Brazila Žairu Bolsonaru.
O istom skupu izvještavali su i brojni svjetski mediji. Gardijan je, objavljujući snimke i fotografije sa istog skupa, izvijestio o mitingu podrške predsjedniku Brazila kao i incidentima koji su mu prethodili.
Skup je, kako je objavio britanski Sky News, organizovan na Dan nezavisnosti, a u znak podrške Bolsonaru zbog istrage koju je brazilski Vrhovni sud pokrenuo protiv Bolsonarovih saradnika zbog širenja dezinformacija.
Snimci sa istog skupa mogu se naći na YouTube-u, a AFP je pretragom na Google mapama nedvosmisleno utvrdio da je riječ o istom okupljanju na istom mjestu.
Iako je Bolsonaro poznat po odbijanju vakcinacije, i brojnim kontroverznim izjavama o pandemiji, ovaj skup nije bio direktno vezan za koronavirus niti mjere protiv njega.
Zbog toga ovu objavu ocjenjujemo kao dezinformaciju.
Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.
