Električni automobili u razvijenim zemljama širom svijeta više nisu nikakva novost. Njihova primjena postaje sve šira o čemu svjedoče i najave prelaza na električni pogon do 2030. Od strane mnogih kompanija automobilske industrije.
Iako su ovi automobili budućnost, njihov koncept još uvijek nije u potpunosti prihvaćen, pa se protiv njih vodi svojevrsna kampanja na društvenim mrežama. Tvrdnje o štetnosti električnih automobila najčešće se odnose na to da njihove baterije izazivaju zagađenje okoline.
Takav primjer je objava sa fejsbuka u kojoj je podijeljena fotografija na kojoj se nalazi hiljade odloženih automobila koji očigledno više nisu u upotrebi.
Slika o kojoj se govori svakako jeste autentična i dolazi iz okoline Pariza kao što je i napisano. Ipak, treba razjasniti okolnosti usljed kojih je došlo do odlaganja ovih automobila, a razlog za to svakako nijesu baterije i “nemogućnost njihove zamjene”, kao što imamo priliku da pročitamo.
Britanski automobilski portal “The Sunday times driving” bavio se ovom temom, a u njihovom članku govori se o stvarnim razlozima odlaganja automobile i njihovoj budućnosti.
Informacija o tome da su ovi automobile sklonjeni zbog baterija očigledno se velikom brzinom proširila po internetu, pa su tako fact-checking sajtovi poput “Politifact” demantovali ovakve tvrdnje.
Istom temom bavio se i portal Snopes u okviru rubrike – provjera činjenica.
Na portalu Francetvinfo takođe postoji tekst u kojem je detaljno objašnjena situacija sa Autolib projektom I njegovim uskladištenim automobilima.
Imajući u vidu sve činjenice objavljene u medijima, uvjeravamo se da su automobili sa slike odloženi zbog krize izazvane propalim poslovnim poduhvatom a ne zbog problema sa baterijama. Takođe je jasno da njihove baterije ne zagađuju tlo, jer su one izvađene. Zbog toga fejsbuk post čiji je sadržaj jasno demantovan, označavamo kao manipulisanje činjenicama.
Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica.
