Dezinformacije iz austrijskog suda došle na društvene mreže

1337

PCR test neiscrpna je tema za antivaksere, antimaskere i ostale pripadnike grupa koje šire teorije zavjere o COVID-19.

Ovoga puta na ruku im je išla čak i odluka jednog austrijskog suda.

Naime, na Fejsbuku je podijeljena fotografija ministra zdravlja u Srbiji, Zlatibora lončara sa naslovom – Doktor smrt preti narodu: Pazite šta pričate o vakcinama možete dobiti 5 godina robije, a fotografiju prati i opis:

„Bečki Upravni sud u potpunosti je usvojio žalbu „slobodnjaka“ i presudio da je zabrana koronaprosvjeda 31. siječnja u Beču bila „protuzakonita“ te da je „PCR test neprikladan za dijagnostiku“ odnosno nevjerodostojan za utvrđivanje zaraznosti“.

Naslov sa Lončarevom fotografijom odnosi se na njegovo obraćanje gdje je, kako su prenijeli mediji u Srbiji, ministar zdravlja u toj državi, govorio da antivakserima ne treba davati prostora u medijima i na društvenim mrežama. Mediji su tada ukazivali da se za izazivanje panike lažnim vijestima može dobiti i zatvorska kazna.

Sud u Beču osporio je odluku o zabrani skupa antivaksera u Austriji, a i ona je u sebi imala dezinformacije.

Sudija koji je osporio odluku o zabrani skupa u presudi se pozvao na dezinformacije da je Svjetska zdravstvena organizacija priznala da PCR test nije pouzdan za dijagnozu bolesti.

Dezinformaciju da je SZO „priznala“ da je PCR test nepouzdan već smo raskrinkali.

Tada se tvrdilo da je SZO priznala da je svaki pozitivan test potencijalno lažno pozitivan, ali su iz SZO objasnili da su njihove smjernice izvučene iz konteksta i da oni nisu rekli daje PCR test nepouzdan.

Kako piše portal za provjeru činjenica VOX, sudija se u presudi pozvao i na netačne tvrdnje da je tvorac PCR testa, Keri Malis takođe tvrdio da je njegov izum beskoristan. I te tvrdnje smo ranije analizirali i utvrdili da Malis to nije rekao.

Da se u odluci suda nalaze dezinformacije utvrili su i austrijski faktčekeri iz APA kao i DPA.

Ova ovjava dobila je ocjenu dezinformacija.

Ocjenu “Dezinformacija” dobija medijski izvještaj koji u sebi sadrži “miks” činjenica i netačnog ili poluistinitog sadržaja. U ovakvim slučajevima, mediji ne moraju nužno biti svjesni netačnih informacija koje su objavljene zajedno sa istinitim. Takođe, ovom ocjenom biće tretirani i izvještaji koji imaju lažne atribucije ili naslove koji ne oslikavaju tekst u smislu tačnosti informacija.