Uobičajeno plašenje turista: Kad nema ajkula crvi kolo vode

807

Gotovo je postalo pravilo da pred početak ljetnje turističke sezone u Crnoj Gori regionalni portali dižu paniku i pišu o ajkulama i krokodilima u crnogorskom moru, ili o prljavštini.  

Ajkule su, izgleda, passe pa smo dobili novi narativ.  

Portali Informer, Kurir, Telegraf i Alo pišu: (arhivirano: 1, 2, 3, 4)

Crvi mesožderi viđeni i u Budvi? Vrebaju iz mora, evo šta da uradite ako se zakači za vas 

OPASNOST Crvi mesojedi viđeni u Budvi, evo šta da uradite ako se zakači za vas! 

U člancima je postavljena fotografija sa popularne stranice “Podgorički vremeplov” na kojoj se vidi nešto nalik crvu. Autor postavlja pitanje – da li neko zna o čemu se radi, a kroz komentare je dobijen odgovor:

“Veoma otrovna vrsta morske gusenice – Vatreni crv.  
Ako ga dotaknete, potrebno je zonu odmah izložiti veoma visokoj temperaturi jer se otrov sa bodljica brzo širi i može izazvati bol poput opekotine, temperaturu, glavobolju koje mogu trajati i do dva dana. Nikako nemojte pokušavati da bodljice maknete rukama ili pincetama jer su bukvalno kao guba – ostaju svugde i lepe se za sve površine. Najbolje ih je eliminisati upaljačem”. 

Raskrinkavanje je kontaktiralo stručnjake iz Instituta za biologiju mora da nam daju objašnjenje ove živuljke. Dr Svetlana Petović kaže da je nezahvalno suditi na osnovu fotografije, ali da se najvjerovatnije radi upravo o vatrenom crvu, odnosno o vrsti Hermodice carunculata

Petović ističe da vatreni crv predstavlja opasnost po ljude ako dođe do direktnog kontakta i dodaje:  

“Vatrenog crva je lako uočiti zbog njegove intenzivno crvene boje i najbolje ga je jednostavno zaobići i tako izbjeći moguće komplikacije. Važno je zapamtiti kako vatreni crv ne napada ljude, već do uboda dolazi nenamjernim ili namjernim dodirom čovjeka s ovim morskim stanovnikom, kao što je slučaj sa  morskim ježevima ili morskim sasama.” 

Prema riječima stručnjakinje, vatreni crv ima hitinske čekinje koje podiže u odbrambeni položaj ako osjeti da je u opasnosti. Čekinje sadrže neurotoksine i ako dođe do kontakta sa kožom, tanke iglice/čekinje se zabadaju, teško ih je izvaditi, a to dovodi do bola, oticanja, pečenja, crvenila i svraba.  

“Kao savjet u slučaju kontakta sa ovim organizmom se navodi da je potrebno mjesto dodira  očistiti alkoholom, a ukoliko su zaostale četine u koži potrebno ih je izvaditi pomoću ljepljive trake ili selotejpa, slično depilaciji ili rukavicom ili krpom. Mjesto uboda je potrebno namazati nekom antihistaminskom mašću. Ako su simptomi ubodenog teži, treba potražiti pomoć doktora”, poručuje Petović. 

Vatreni crv rasprostranjen je na području Atlantskog okeana, u Crvenom i Sredozemnom moru i sve do svih tropskih mora. Pripada termofilnim vrstama što znači da voli toplija mora i u zadnje vrijeme širi areal rasprostanjenosti jer se Jadran, usljed klimatskih promjena, sve više zagrijava, poruka je iz Instituta za biologiju mora. 

Prizor vatrenog crva, dakle, nije ništa više novo. Ali, sudeći po naslovima u regionalnim portalima, na crnogorskom primorju su se pojavili organizmi koji se hrane ljudskim mesom. Kao pokriće za to je samo jedna rečenica u kojoj se kaže: “Osim toga, vatreni crvi jedu meso”.  

Međutim, pretragom dijete vatrenog crva dolazi se do sljedećih informacija:  

“Vatreni crvi su proždrljivi predatori koji se hrane mekim i tvrdim koralima, anemonama i malim rakovima… Iako preferira tkivo Cnidariana, oni će u zatočeništvu lako prihvatiti i uspijevati na alternativnoj hrani. To uključuje: lignje, školjke, škampe, plankton, mizidne škampe, dagnje itd. 

Na jednom sajtu se pominje da vatreni crv može biti lešinar:  

“Vatreni crvi na Havajima su dugački od 2 do 8 inča, puze po dnu okeana ili se kriju u pukotinama grebena. Ovi crvi su uglavnom grabežljivci, koji jedu rakove, puževe, školjke i druge crve. Vatreni crvi su takođe recikleri, jedu mrtvo životinjsko meso.” 

I to je sve gdje se vatreni crv i “meso” mogu pronaći u istoj rečenici.  

Svemu ovome treba dodati da je članak o crvima “mesožderima” ili “mesojedima” objavljen u regionalnim medijima 16-og juna, a da je fotografija na stranici Podgorički vremeplov objavljena trećeg maja.  

S obzirom na sve navedeno, tekstove regionalnih medija ocjenujemo kao klikbejt.  

Ocjenu “Klikbejt” dobija medijski izvještaj čiji naslov nema uporište u samom tekstu koji slijedi. Ovakvi tekstovi i prilozi imaju cilj da senzacionalističkim naslovom privuku pažnju konzumenta/kinje, obećavajući sadržaj koji zapravo ne postoji i uglavnom se kreiraju iz finansijskog interesa odnosno zbog povećanja čitanosti. 

Edit: 20.6.2024.

Portal Kurir objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.

Edit: 8.7.2024.

Portal Telegraf objavio je ispravku u svom originalnom tekstu, jasno koristeći etički standard profesionalnog postupanja novinara i demantovao prvobitne navode i njima dajemo ocjenu Demantovano. Ocjena “Demantovano” se daje u slučajevima kada medij utvrdi da je sadržaj potpada pod neku od gore opisanih negativnih ocjena koji je objavio ocijenjen nekom od navedenih ocijena i onda ga demantuje na jasan i vidljiv način, u skladu sa principima objave demantija.

In this article