Strašno nevrijeme pogodilo je Ujedinjene Arapske Emirate (UAE), a za samo dan palo je kiše koliko padne za dvije godine. Po svemu sudeći, najgore je prošao Dubai. Poplavljene su znamenite zgrade, šoping centri, aerodrom. Rijeke vode mogle su se vidjeti širom grada, kao i napušteni automobili. Reklo bi se – apokaliptična situacija u gradu koji je sve samo ne sinonim za kišno vrijeme.  

Takvom su situaciju vidjeli i neki korisnici društvenih mreža. Na Fejsbuku se širi video, kolaž od više snimaka, za koje se kaže: (1, 2) (arhivirano: 1, 2

Dubai danas – apokalipsa… 

NOVE DANAŠNJE STRAŠNE SCENE IZ DUBAIJA Danas oko podne po lokalnom vremenu Dubai zahvatilo jako nevreme. Veći deo Dubaija je pod vodom, tržni centri puni vodom, drveće i palme oluja čupa iz zemlje. Stravične scene 

Kako je nevrijeme pogodilo UAE, tako su krenule i dezinformacije. Već smo pisali da geoinženjering nije krivac za olujno vrijeme na arapskom poluostrvu. Ovog puta dezinformacija je sadržana u tome da su na snimku sve posljednji kadrovi iz Dubaija.  

Kako prenose kolege iz španske Maldite, makar tri snimka u pomenutom kolažu su sporna. 

Snimak koji otvara postavljen je na Tiktok krajem novembra prošle godine. Snimak tornada takođe datira od prije posljednjeg nevremena u UAE. Može se naći na Tiktoku iz oktobra i decembra prošle godine, a tvrdnja je da je snimak nastao u Madridu, mada najviše liči na uradak vještačke inteligencije. Ni snimak munje koja udara u čuvenu Burdž kalifu nije aktuelan. U opticaju je od početka marta. Lokalni mediji prenose da je u pitanju česta pojava jer Burdž kalifa služi kao gromobran za Dubai. 

Burdž kalifa je i ranije bila predmet dezinformacija. Sredinom marta pojavila se informacija da je munja udarila u zgradu i da se na nebu iscrtala mapa Palestine. Naša ocjena je da je u pitanju teorija zavjere. Takođe, nevrijeme u Dubaiju je i ranije bilo predmet naših analiza, kada smo dokazivali isto što i sada – da u kolažu videa nijesu svi iz UAE. 

Sporne objave dobijaju ocjenu – manipulisanje činjenicama.  

Ocjenu “Manipulisanje činjenicama” dobija medijski izvještaj koji koristi poznate i tačne činjenice, ali ih interpretira na obmanjujući način. Ovi izvještaji uglavnom koriste tačne informacije za izvođenje netačnih zaključaka ili tvrdnji, čime usmjeravaju zaključke konzumenata medijskog sadržaja u pogrešnom smjeru u odnosu na stvarno značenje predstavljenih činjenica. 

In this article