Nastavlja se serija: Nova lažna istraživanja o predsjedničkim izborima

663

Što su nam predsjednički izbori bliže sve je više lažnih istraživanja javnog mnjenja, koja se plasiraju sa namjerom uticanja na birače.

Nakon nedavnih primjera kada su navodne ankete pripisane Ambasadi Njemačke u Podgorici i agenciji IPSOS, na red je došla i agencija DAMAR.

Na društvenim mrežama i Viberu dijeli se navodno istraživanje javnog mnjenja koje se pripisuje ovoj agenciji.

Po ustaljenoj praksi, dijeli se grafik sa ispisanim procentima podrške, a prema kojem najveću podršku ima kandidat DPS-a Milo Đukanović. Prema navodnom istraživanju iza Đukanovića su kandidat DF-a Andrija Mandić, kandidat Evrope sad Jakov Milatović, zatim kandidat Demokrata Aleksa Bečić, kandidatkinja SDP-a Draginja Vuksanović Stanković i Jovan Radulović čija kandidatura još nije potvrđena.

Iznad grafika, kakav nije teško fabrikovati, navedeno je ime agencije DAMAR. Izvršni direktor ove agencije, Vuk Čađenović, potvrdio je za Raskrinkavanje da istraživanje nije njihovo, kao i da DAMAR nema praksu da objavljuje predizborna istraživanja.

Na Viberu se takođe dijele navodni rezultati istraživanja kojim se predviđaju rezultati oba kruga predsjedničkih izbora, a prema kojem bi Đukanović u drugom krugu pobijedio Mandića, dok bi u drugoj rundi izbora, ukoliko u nju prođu, bolji rezultat od sadašnjeg predsjednika ostvarili Bečić i Milatović.

I to istraživanje pripisano je agenciji DAMAR, uz napomenu „navodno“.

Čađenović nam je potvrdio da ni ovo nije istraživanje agencije DAMAR.

Da je u pitanju lažna anketa dokazuje i to da je „istraživanje“ sa identičnim sadržajem dijeljeno i prethodnih dana uz tvrdnju da ga je radila agencija IPSOS.

Iz ove agencije su Raskrinkavanju ranije kazali da ovi podaci nisu njihovi.

Iz svega navedenog jasno je da je nastavljena serija plasiranja lažnih istraživanja i da su u pitanju lažne vijesti.

Ocjenu “Lažna vijest” dobija originalni medijski izvještaj (u potpunosti proizveden od strane medija koji ga je objavio) koji u sebi sadrži činjenično pogrešne tvrdnje ili informacije. Za sadržaje koji se ocjenjuju kao lažne vijesti može se pouzdano utvrditi da su kreirani i diseminirani sa namjerom da dezinformišu javnost, to jest da tvrdnju koja je u potpunosti lažna predstave kao činjenicu.

In this article